Kobni, 30. kolovoza, bio je 242. dan 2007. godine, no na žalost i posljednji dan života za mlade vatrogasace koji su poginuli na Velikom Kornatu. Od svog postojanja Hrvatska ne pamti strašniju, mirnodopsku nesreću. Tog četvrtaka, predzadnjeg dana kolovoza, 2007. godine, između 11 i 12 sati, na Velikom Kornatu, u uvali Vrulje, izbio je požar. Na požarište su helikopterima upućene dvije skupine gasitelja te su pred vatreni zid iskrcana 22 vatrogasca.
Skupina, koja je ostavljena na mjestu oko dva kilometra udaljenom od centra požara, nije imala signala te vatrogasci nisu mogli uspostaviti vezu sa svojim zapovjednikom. Snažno Jugo širilo je vatrenu stihiju prema zapadu i sjeveru otoka. Gasitelji su krenuli prema uvali Šipnat i kruški s vodom, no tada se dogodila katastrofa koja niti do danas nije u potpunosti razjašnjena. Smjer vjetra iznenada se promijenio te je gasitelje zapljusnuo pakleni val vrućine. U 14 sati, tog kobnog dana, dogodila se najveća tragedija hrvatskog vatrogastva.
'Nakon 15-ak minuta hoda, došli smo do jednog dijela koji je bio otvoren s južne strane i tu je naglo krenula vatra i dim, tolikom brzinom da nismo uspjeli pobjeći, premda smo pokušali trčati. Međutim, bila je strasna vrućina i jednostavno nas je spržilo. Nosio sam dosta opreme, pa sam bio nešto niže, odnosno ispod ostalih kolega, vatrogasaca, tako da sam imao malo više vremena za pokriti lice i okrenuti leđa, a kako sam imao kacigu na glavi i vizir, zaštitio sam kosu i lice', ispričao je policiji, dan nakon strašne tragedije, jedini preživjeli vatrogasac, tada 23-godišnji Frane Lučić.
Poziv u pomoć Gorska služba spašavanja primila je tek oko 17.15 sati. U međuvremenu, čekajući pomoć, vatrogasci su proživljavali neopisivu agoniju – šestorica nije dočekala spasioce. Na mjestu nesreće, preminuo je Marko Stančić iz Šibenika, koji je imao samo 17 godina, a život je izgubio i dvije godine stariji Hrvoje Strikoman (19), iz Vodica. Na mjestu su tog dana poginuli i 20-godišnji Gabrijel Skočić, iz Vodica, 33-godišnji Dino Klarić, iz Šibenika i njegov vršnjak, Ivan Marinović, iz Grebaštice te 42-godišnji Ivica Crvelin, iz Tisnog. Karbonizirana tijela šestorice vatrogasaca su helikopterom HV-a prevezena u Split na identifikaciju i obdukciju. „Može se reći da su živi izgorjeli, jer su imali opekline trećeg i četvrtog stupnja po 90 do 95% tijela“, ustvrdio je tada patolog Antonio Alujević.
„Poslali ste dicu u pakao“
Crne su se zastave vijorile u Šibeniku, Vodicama i Tisnom, a na naslovnici Večernjeg, 1. rujna 2007. pisalo je - „Poslali ste dicu u pakao“. Sedmorica, teško ozlijeđenih vatrogasaca, izvučena su i transportirana helikopterom – petorica su prevezena u Zagreb, dok su se za živote 19- godišnjeg Ante Jurićev-Mikulina i četiri godine starijeg, Frane Lučića, borili splitski liječnici. Kako nada umire posljednja i nada da će sedmorica teško stradalih vatrogasaca dobiti bitku za život umirala je tek s prestankom kucanja njihovih srca. U bolnici su preminuli Tomislav Crvelin (23), Josip Lučić (19) i Ante Crvelin (23), iz Tisnog, Ante Juričev Mikulin (22), Karlo Ševerdija (17), iz Vodica i Marinko Knežević (52), iz Boraje. Broj žrtava kornatske tragedije u konačnici je udvostručen, no jedno je srce ipak nastavilo kucati. Unatoč teškim ozljedama, tada 23-godišnji Frane Lučić, pripadnik DVD-a Tisno, preživio je, učinivši nemoguće mogućim.
Iako se njegov život nastavio, nakon tog 30. kolovoza, život kakav je do tada živio više nije postojao. U požaru je ostao bez svih deset prstiju na rukama, prošao je desetke teških operacija, a osim fizičkih, ostali su i duboki, psihički ožiljci. No, tek u ožujku, 2021. godine, nakon sudskog postupka koji je trajao čitavo desetljeće, postignuta je nagodba te je jedini preživjeli vatrogasac konačno dobio odštetu, za njegu i skrb mjesečno mu se isplaćuje 6000 kuna.
U sudskoj se trakavici našao i šibensko-kninski vatrogasni zapovjednik, Dražen Slavica, koji je bio obilježen kao glavni krivac za kornatsku tragediju te je punih 14 godina dokazivao svoju nevinost. Vrhovni sud ga je 2021. oslobodio odgovornosti, nakon čega je podnio tužbu protiv države.
Iako su preliminarni rezultati istrage pokazali da je tragediju na Kornatima izazvao tzv. eruptivni požar ta službena verzija obiteljima stradalih nije bila previše uvjerljiva. No, teorije poput one da je požar izazvala eksplozija ostataka NATO bombe, kao i one da je iz helikoptera, koji je dovezao gasitelje, iscurilo gorivo, nisu potkrijepljene dokazima te su i danas, 17 godina nakon strašne tragedije, mnoga pitanja i dalje bez konkretnih odgovora. Na nezapamćenu tragediju svake godine podsjete i vatrogasne sirene koje se, u 15.25 sati, oglase u svim vatrogasnim postrojbama i organizacijama, u znak sjećanja na poginule vatrogasce.
