Na stranačkome kongresu održanom nedavno u Sarajevu šef najveće bošnjačke stranke - Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović rekao je kako nije siguran da će više ikada popiti kavu s čelnikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Draganom Čovićem, sugerirajući kako su odnosi dviju stranaka jako poremećeni, piše Večernji list BiH.
Doduše, i kada su dvije stranke bile u zagrljaju, brojni su prijepori bili aktualni, od politike prijetnji koju je, prije svega, Izetbegović širio prema Hrvatima kako će njihovu predstavljenost u vlasti svesti na "mjeru" manjine, bilo političkim nasiljem ili izigravanjem Daytona, do poruka mržnje, ali i toga kako ovaj narod treba iseliti iz BiH.
Valja reći kako je upravo čelnik SDA s predsjednikom HDZ-a BiH potpisao mostarski sporazum koji podrazumijeva održavanje izbora u gradu na Neretvi i izmjenu Statuta, a drugi se dio pak odnosi na osiguranje legitimnog političkog predstavljanja pri izboru izaslanika u Dom naroda, odnosno članova Predsjedništva BiH. I dok je prijedlog Statuta Mostara, koji je loš za grad, bio svojevrsni ustupak hrvatske strane, odnosno HDZ-a BiH, tako je promjena Izbornoga zakona kako bi se zaustavilo s nastavljanjem fenomena Željka Komšića i biranja lažnih Hrvata u Dom naroda trebala biti ustupak SDA i bošnjačke strane.
Na posljednjim izborima ponovno je većinskom voljom Bošnjaka izabran Komšić, a samo zahvaljujući dobroj organiziranosti Hrvata te nekim modifikacijama u izborne propise od visokog predstavnika spriječeno je da Bošnjaci ovladaju hrvatskim klubom u Domu naroda i time počnu s pretvaranjem Federacije BiH u svoju nacionalnu državicu bez hrvatskoga utjecaja.
Više stranaka protiv
Unatoč svemu tome, jer bi politika trebala barem djelomično slijediti načela, ponovno predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić planira na sjednicu toga tijela kandidirati temu Statuta, čak i unatoč tome što unaprijed zna da taj dokument nema velikog izgleda za uspjeh, odnosno da ga prihvate gradskih vijećnici iz reda hrvatskih stranaka.
Razlozi su dvojaki. Bilo da se radi čisto protivljenje dokumentu koji predviđa daljnju podjelu i blokadu Grada i njegovih središnjih institucija do toga da nije ispunjen ni dio političkoga sporazuma koji se tiče legitimnog političkog predstavljanja.
SDA u Mostaru pri tome nastoji ostvariti sitni politički "šićar" predbacujući predstavnicima međunarodnih administracija angažiranih u BiH, od OHR-a, američkog i Veleposlanstva Ujedinjenog Kraljevstva te Misije OESS-a u BiH, kako su predstavnici HDZ-a BiH protiv ovakvo usuglašenog Statuta. Prijedlog Statuta SDA već je naišao na žestoke otpore i protivljenja kod niza stranaka. SDP i Naša stranka ranije su nagovješćivali kako ga neće podržati, dok je Hrvatska republikanska stranka imala niz ozbiljnih prigovora na takav dokument. - Taj prijedlog Statuta ne rješava diskriminaciju ostalih.
Uz to, vodi dezintegraciji Grada Mostara, odnosno dovodi do toga da imamo neka fantomska povjerenstva koja će na svom čelu imati nekog svog predsjednika koji će još na kraju biti profesionalac, primati plaću, imati svoju administraciju za rad. To znači da će to biti mali načelnik, koji se samo neće tako zvati, nego će se zvati predsjednik povjerenstva nekog područja - rekao je ranije čelnik SDP-a u Mostaru Arman Zalihić. Smatra kako bi to dovelo do onog stanja kakvo je u Gradu Mostaru bilo prije nego što je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown 2004. godine nametnuo Statut Grada Mostara sa šest općina.
Ucjene središnjih vlasti
Novim Statutom kao posebna točka predviđena je uspostava povjerenstava gradskih područja, a njihovim ogromnim ovlastima dovodi se u pitanje jedinstvena Gradska uprava, njezino funkcioniranje te nagovješćuje mogućnost brojnih blokada. Ponajprije se to odnosi na donošenje gradskoga proračuna i raspoređivanje novca.
Nije uopće prijeporno to da se iz gradskih područja kandidiraju projekti, no jako je problematično da, primjerice, povjerenstva mogu ucjenjivati cijeli Grad Mostar u donošenju proračuna. Naime, u slučaju da, primjerice, gradsko područje Zapad, odnosno vijećnici izabrani iz toga područja, odluči da neće poduprijeti proračun Grada ako ne bude uvrštena izgradnja kanalizacije u naselju Vihovići, onda će cijeli proračun pasti. Čak da Gradsko vijeće Mostara s 30-ak glasova podrži proračun, taj dokument neće moći stupiti na snagu.
Zatim, to paratijelo sudjeluje, primjerice, prema prijedlogu Statuta, u donošenju odluke o raspisivanju referenduma u gradskom području, potom daje suglasnost na donošenje odluka o usvajanju svih prostorno-planskih akata Grada Mostara u dijelu koji se odnosi na to konkretno gradsko područje. Uvodi se i institut svojevrsnog načelnika gradskog područja, tako da bi se Mostar vratio na vrijeme od prije 20 godina kada je postojalo šest načelnika, a gradonačelnik bio fikus.
