Ako su vam ikada rekli da imate neobične ili čak posve čudne navike, možda ste zapravo samo neshvaćeni genij. Kroz povijest, veliki umovi su pokazali da visoki IQ često dolazi s ponašanjima koja nisu nužno usklađena s onim što društvo smatra 'normalnim'. Primjerice, slavni skladatelj Ludwig van Beethoven imao je pomalo neobičnu jutarnju rutinu koja je uključivala precizno brojanje šezdeset zrna kave i uranjanje glave u hladnu vodu. Iako bi ova praksa danas možda naišla na odobravanje u određenim wellness krugovima, u njegovo vrijeme bila je prilično neobična, piše Mirror.
Jednako tako, Lord Byron, slavni pisac iz 19. stoljeća, bio je poznat po svojoj ekscentričnosti, pa je tako tijekom svojih studentskih dana držao medvjeda kao kućnog ljubimca, kojeg je čak pokušao upisati na predavanja. Malo tko bi danas otišao tako daleko, no ako ste skloni neobičnim ponašanjima, možda ćete se prepoznati u nekima od sljedećih primjera...
Razgovaranje sa samim sobom: Iako se često misli da je razgovaranje sa samim sobom znak ludila, istraživanja pokazuju da ova navika može poboljšati pamćenje i sposobnost fokusiranja. Studija iz 2017. godine otkrila je da kada ljudi prestanu razgovarati sami sa sobom, njihovi mozgovi se ponašaju slično kao mozgovi majmuna, aktivirajući različita područja za vizualne i zvučne zadatke. Iako nije jedini način kontrole ponašanja, pričanje sebi pomaže da organiziramo svoje misli i djelovanja.
Noćne aktivnosti: Dok je dovoljno sna ključno za zdravlje, istraživanja pokazuju da noćne ptice često postižu bolje rezultate na kognitivnim testovima. Studija Imperial Collegea u Londonu otkrila je da su odrasli koji su aktivniji navečer imali bolje kognitivne sposobnosti od onih koji preferiraju rano ustajanje. Poznate noćne ptice uključuju pisca Jamesa Joycea i bivšeg britanskog premijera Winstona Churchilla.
Sanjarenje: Sanjarenje, iako ponekad kritizirano, zapravo je znak visoke kreativnosti i inteligencije. Istraživanja su pokazala da ljudi koji često sanjare imaju mozgove koji su učinkoviti u rješavanju zadataka i pokazuju veću kreativnost. Sanjarenje omogućuje umu da luta, što može dovesti do novih i neočekivanih ideja.
Neuredan radni prostor: Iako neki ne mogu raditi u neredu, neuredan stol može biti znak kreativnog uma. Studija iz 2013. godine pokazala je da su ljudi koji rade u neurednim prostorijama skloniji generiranju kreativnih ideja. Neuredno okruženje potiče oslobađanje od konvencija i potiče inovativno razmišljanje.
Radoznalost: Oni koji su istinski inteligentni često postavljaju pitanja jer imaju prirodnu znatiželju i želju za učenjem. Iako postavljanje pitanja može izgledati kao znak neznanja, istraživanja pokazuju da se ljudi koji traže savjete doživljavaju kao kompetentniji.
Introvertne sklonosti: Introverti često pokazuju dublje razine kritičkog razmišljanja. Studija s Harvarda otkrila je da introvertirani ljudi imaju deblju sivu tvar u mozgu i pokazuju veću aktivnost u frontalnim režnjevima, što je ključno za analitičko razmišljanje.
Ljubav prema knjigama: Ako želite povećati svoju inteligenciju, razvijanje navike čitanja je ključno. Čitanje potiče stvaranje novih neuronskih veza i jačanje bijele tvari u mozgu, što poboljšava sposobnost obrade informacija. Nikada nije prerano ili prekasno da razvijete ljubav prema knjigama, a kako je Albert Einstein rekao: ‘Ako želite da vaša djeca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija, čitajte im više bajki’.
