Zahvaljujući modernom načinu života (sjedilački način života, nedostatna tjelesna aktivnost, debljina) sve više ljudi ima tegobe s venama.
Prevalencija kronične venske bolesti u svjetskoj populaciji je vrlo visoka, oko 30-60% odraslih ima proširene vene (kod žena 45,3%; kod muškaraca 34,5%), a više od 80% ljudi ima barem neki problem povezan s kroničnom venskom bolesti.
Probleme proširenih vena dijagnosticiramo klinički i uz pomoć ultrazvučnog kolor-doplera – ističe dr. med. Darinka Periša, specijalistica dermatovenerologije iz Specijalne bolnice Medico te dodaje kako se ultrazvukom dobiva pravi uvid u izgled i funkcionalnost površinskih i dubokih vena, a također se isključuje postojanje duboke venske tromboze ili arterijske bolesti. Nakon uvida u stanje, ovisno o veličini, obliku i anatomiji proširenih vena kao i općem stanju organizma, može se izabrati najbolja metoda liječenja.
TREBA LI SE CIJEPITI PROTIV COVID-A I KOJE CJEPIVO ODABRATI?
Pacijenti gotovo redovito postavljaju pitanje o cijepljenju i ne znaju što bi trebali učiniti. Ako je u pitanju dilema oko izbora cjepiva, onda ih upućujem na obiteljskog liječnika i savjetujem da pogledaju postojeće preporuke HZJZ-a. Proširene vene nisu kontraindikacija za cijepljenje, no pritom je i važno da oni provode preporučenu terapiju. Ipak, ako postoji akutna upala vena, tada dajemo preporuku da se cijepljenje odgodi do izlječenja te iste upale. Isto tako, ne preporučujemo zahvate na venama neposredno nakon preboljenja COVID-19.
10 ZANIMLJIVOSTI O BOLESTIMA VENA
1. Genetska predispozicija je najznačajniji rizični faktor za pojavu proširenih vena. To znači da, ako je netko u vašoj obitelji imao to stanje, veća je vjerojatnost da ćete ga i vi imati. Ako u vašoj obitelji postoji ta nasljedna sklonost nastajanju proširenih vena, problem može biti još izražajniji, pogotovo u pušača i osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.
2. Proširene vene češće imaju žene jer trudnoća i hormonska terapija imaju veliku ulogu u nastanku ili pogoršanju bolesti. U trudnoći se savjetuje kontrola tjelesne težine i nošenje posebnih trudničkih kompresivnih čarapa koje sprečavaju nastajanje proširenih vena i kapilara i pomažu cirkulaciji. Nakon porođaja preporučuje se pregled flebologa ili vaskularnog kirurga kako bi se odlučilo o daljnjem načinu liječenja.
3. Od proširenih vena, često u uznapredovalom stadiju, obolijevaju i muškarci, a uzrok može biti u vrsti posla i svakodnevnim životnim aktivnostima.
4. Moguće je imati simptome bolesti bez vidljivo proširenih vena i jako vidljive vene bez značajnijih simptoma. Uz vidljive promjene na koži bolesnike često prati osjećaj umora, bolova u nogama, trnci, grčeva i svrbeža kože.
5. Nastanak vena povezan je s nekim zanimanjima jer dugotrajno stajanje i sjedenje nepovoljno utječe na venski protok i pridonosi razvoju bolesti.
6. Starenje je jedan od faktora koji povećava rizik za nastanak vena, ali isto tako mogu oboljeti već i adolescenti. Mlade djevojke u čijim obiteljima je zastupljena bolest vena morale bi izbjegavati nikotin, dugo stajanje i sjedenje, pretjerano sunčanje i depilaciju toplim voskom jer to sve dovodi do problema s kapilarama. Ako su proširene kapilare već nastale, zahtijevaju liječnički pregled i terapiju od kojih je najčešća sklerozacija koja se radi u hladno doba godine.
7. Promjene na koži potkoljenica u vidu crvenkasto–smeđih hiperpigmentacija, induracije i lipodermatoskleroze znače da je bolest vena dulje prisutna i da je potrebno potražiti pomoć i savjet liječnika.
8. Fizičke aktivnosti poput šetnje, tjelovježbe i plivanja pojačavaju tonus mišića i stimuliraju vensku cirkulaciju, stoga biste im se trebali posvetiti ako imate problema s venama i ako vam neugodni simptomi narušavaju svakodnevicu.
9. Nošenje kompresijskih čarapa najvažniji je dio konzervativnog liječenja i preporučuje se u svim stadijima bolesti vena.
10. Endovenska laserska ablacija je najuspješnija metoda liječenja proširenih vena.
