Digitalno okružje postaje dio svakodnevice i obuhvaća sve širu populaciju, od odraslih do djece, uključujući i one najmlađe. Iako alati poput mobitela, tableta i računala znatno olakšavaju svakodnevni život, njihova prekomjerna upotreba može ozbiljno utjecati na rad, školovanje, međuljudske odnose i druge aspekte života. Posljednjih nekoliko dana regija bruji o opasnim izazovima s TikToka u kojima djeca često slome i obje ruke. S druge strane, čujemo sve češće za pojam "ekranizam", koji označava kognitivne i emocionalne poteškoće prouzročene pretjeranom izloženošću ekranima. Stručnjaci kažu kako sve više djece pati od pojave ekranizma te dodaju da su, iako nema testa koji ga može dokazati, simptomi lako uočljivi.
Brojni problemi
Šejla Kundalić, logopedica iz Zenice, objasnila je nedavno u izjavi za BHRT kako prepoznati pretjeranu upotrebu ekrana kod djece. - Dolazi do kašnjenja u govorno-jezičnom razvoju, nedostatka pozornosti te pojave negativnih oblika ponašanja, poput agresivnosti. Dodala je kako se često bilježi slabiji razvoj vokabulara, smanjen kontakt očima te izbjegavanje aktivnosti s vršnjacima. Kundalić naglašava da roditelji moraju biti aktivni sudionici u rješavanju ovog problema: - Na nama je educirati roditelje, pružiti im resurse, podršku i uputiti ih kako raditi s djetetom jer njihova odgovornost ne prestaje kada osvijeste problem ili dovedu dijete logopedu - dodaje. Jasmina Pašalić Žilo, defektologinja iz udruge "Svijet u slikama", ističe kako roditelji često priznaju da su djecu, čak i u najranijoj dobi, izlagali ekranima po nekoliko sati dnevno. - Neka djeca su došla do toga da s tri-četiri godine ne znaju imitirati jednostavne pokrete poput pucketanja prstima ili imenovati dijelove tijela, nisu bila u prilici ostvariti socijalni kontakt s vršnjacima - objasnila je Pašalić Žilo. Stručnjaci savjetuju da djeca ne bi trebala koristiti mobitele prije treće godine te da je fizička aktivnost puno korisnija za njihov razvoj. Ističu da pravodobna intervencija kod uočenih negativnih promjena u ponašanju može znatno olakšati rast i razvoj djeteta.
TikTok izazovi
Još veći problem među mladima je nemogućnost zamišljanja života bez društvenih mreža. Istraživanje koje su proveli Ured UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije u BiH pokazalo je da svako drugo dijete mlađe od 11 godina ima profil na nekoj društvenoj mreži. - Zabrinjavajuće je i to što je više od 50% djece doživjelo neugodne situacije na internetu, dok više od 85% njih o tome nije razgovaralo ni s kim - izjavila je nedavno Nineta Popović, voditeljica Odjela za komunikacije UNICEF-a u BiH. Problem je i u tome što djeca slijepo slijede trendove na društvenim mrežama, a potraga za lajkovima često ima kobne posljedice. Sjetimo se slučaja desetogodišnjaka iz Beograda koji je pronađen mrtav, navodno igrajući TikTok izazov "Blackout". Popularno je penjati se na vagone i snimati selfieje, a upravo je ta želja za popularnošću prouzročila tragične ishode među mladima. Šetanje po krovovima zgrada također je bila trend. A sada je "u trendu" letjeti kao Superman i bacati se na ruke, zbog čega su već deseci djece iz BiH i regije završili s prijelomima kostiju. Ti slučajevi jasno pokazuju da su mladi često spremni riskirati sve zbog društvenih mreža i prikupljanja lajkova, čak i gutajući kapsule za pranje rublja, ležeći na prugama ili pretrčavajući ulicu, nesvjesni do kakvih, čak i kobnih posljedica to može dovesti.
