Ovogodišnji lokalni izbori ipak su uzdrmali političku scenu u Bosni i Hercegovini, a potresi se još ne smiruju i teško je tvrditi kako će završiti. Analitičari se slažu u ocjeni kako je bilo malo ili nimalo iznenađenja kada su rezultati izbora u pitanju. Posljedice su, međutim, neka sasvim druga priča.
Posebno se to odnosi na većinski bošnjačke općine i gradove, gdje je nakon zbrajanja izbornih rezultata i formiranja lokalnih parlamenata došlo i do prvih unutarstranačkih trzavica, ali što je još važnije - prijepora između dosadašnjih koalicijskih partnera. Krilatica kako u BiH svatko može sa svakim i svatko protiv svakoga pokazuje se točnom i ovaj put. Uspostava vlasti još se traži u pojedinim gradovima i općinama, ali tamo gdje je taj proces završen, moglo bi se reći da ima i iznenađenja.
Stanje u NiP-u
U predizbornim koaliranjima stranke "trojke" držale su se jedna druge te podržavale kandidate za načelnike i gradonačelnike, a na istoj matrici nastupili su i SDA, Stranka za BiH i Demokratska fronta. Nakon što su glasovi prebrojeni i mandati podijeljeni, došlo je i do međustranačkog preslagivanja. Tako su SDA i SDP napravili koalicije u Goraždu i Kaknju. U Brčkom su vlast formirali SDA, SDP, Narod i pravda i Naša stranka s partnerima iz hrvatskog i srpskog naroda. Očekivano, burno je bilo i još uvijek jest u sarajevskim općinama. U općini Centar je sve do samog održavanja konstituirajuće sjednice NiP bio spreman izaći iz koalicije, a da, uz SDP i Našu stranku, partner u vlasti bude SDA. U sarajevskoj općini Stari Grad SDP-u i NiP-u pridružio se i DF, dok se na ishod pregovora još čeka u Novom Sarajevu i Novom Gradu. Međustranački dogovori u sve četiri ove općine su bitni jer umnogome određuju i sastav budućeg Gradskog vijeća, a time i izbor gradonačelnika Sarajeva. To je pitanje na kojem se testira "trojku", ali i savez oko SDA.
Zanimljiv je i slučaj Ključa, općine u kojoj su sve parlamentarne stranke postale dio vlasti, a široka koalicija uspostavljena je i u Velikoj Kladuši u cilju rušenja s vlasti Laburističke stranke i njezina osnivača Fikreta Abdića. Hoće li i kako lokalni koalicijski dogovori utjecati na funkcioniranje "trojke" na višim razinama vlasti, tek ćemo vidjeti. Baš kao što se iščekuju i posljedice za izborne poraze unutar svake od stranaka. Primjerice, SDP je u Tuzlanskoj županiji izgubio neke pozicije, SDA se preispituje u Hercegovini i Republici Srpskoj, a NiP u Sarajevu.
Izvjesno je da u postizbornom razdoblju odnosi unutar "trojke" nisu baš harmonični i da je intenzitet komunikacije stranačkih rukovodstava SDP-a, NiP-a i Naše stranke značajno opao. Pojavile su se i međusobne optužbe oko nekih tema na županijskoj, federalnoj i državnoj razini, a i dio onoga što je s drugim partnerima dogovoreno "visi" zbog neusklađenih stavova unutar "trojke". Neće biti dobro ako to bude utjecalo na dinamiku rada vlasti u preostalih nešto manje od dvije godine mandata.
Hrvati i RS
HDZ je u većinski hrvatskim sredinama zadržao svoju dominaciju uz već tradicionalnu iznimku Tomislavgrada i Prozora-Rame. Vodeća hrvatska stranka ponovno je dio vlasti u Distriktu Brčko, a obnovljen je i mandat gradonačelnika u Mostaru. U većini nacionalno mješovitih sredina HDZ je obnovio suradnju sa SDA, koja je dominantna politička snaga među Bošnjacima.
Što se tiče Republike Srpske, vidljivo je da su rezultati izbora donijeli nastavak dominacije SNSD-a, kao i sukoba u Banjoj Luci s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem. Nije tajna da Milorad Dodik zamjera taktiziranje nekim svojim koalicijskim partnerima koje okrivljuje za nedovoljno dobar rezultat u pojedinim gradovima, poput Banje Luke ili Pala. Ipak, za sada nema naznaka rekonstrukcije Vlade RS-a ni promjene u srpskom savezu na državnoj razini. Mnogo su veći problemi srpske oporbe koja je, uz iznimku nekoliko gradova i općina, doživjela debakl na listopadskim lokalnim izborima. Njima tek predstoji ozbiljan posao žele li priprijetiti Dodiku na sljedećim općim izborima koji bi se trebali održati u jesen 2026. godine.
