Američka diplomacija na Balkanu, od Daytonskog sporazuma u Bosni 1995. do proglašenja kosovske neovisnosti 2008. godine nikada nije slijedila ideju prekrajanja međunarodnih granica zemalja koje su nastale nakon raspada Jugoslavije. Umjesto da predlaže mijenjanje granica, Washington je uvijek htio pomoći u rješavanju etničkih problema instrumentima demokracije, ističe James W. Pardew za Deutsche Welle.
Na pregovorima o Ohridskom sporazumu u kojima su sudjelovali i Europska unija i SAD, a kojim je spriječen etnički građanski rat u Makedoniji, pregovaračke strane ni u jednom trenutku nisu ozbiljno razmatrale mogućnost teritorijalnog odvajanja kao rješenje prijepora. Štoviše, Ohridski sporazum kao temeljno načelo postavlja tvrdnju kako "nema teritorijalnih rješenja za etnička pitanja."
Pardew, iskusni američki diplomat, ističe da zadnji prijedlog koji Prištini očito nije baš mrzak je da se sjever Kosova iznad rijeke Ibra gdje živi veliki broj Srba trampi za komadić Preševske doline na jugu Srbije gdje živi veliki broj Abanaca. To bi, kao, trebalo Kosovu i Srbiji omogućiti da krenu dalje na putu prema članstvu u Europsku uniju.
Takva razmjena teritorija je vrlo loša ideja. Prekrajanje nacionalnih granica da bi se riješili etnički prijepori je praksa koja se koristila u kolonijalnoj eri s ciljem stvaranja velikih etnički čistih područja. Taj koncept se sviđa nacionalistima i sadrži u sebi popriličnu dozu rasizma. On je u prošlosti malo pridonio sprečavanju etničkih tenzija i teško da će to moći i sada, smatra Pardew.
Ovakva razmjena teritorija bi stoga vrlo vjerojatno stvorila samo još veću nestabilnost u regiji. Ako ta opcija prođe, Srbija i Republika Srpska će gotovo pa sigurno početi tražiti druge razmjene teritorija. Pardew opasnost vidi i u Rusiji koja konstantno radi na destabiliziranju regije. Prekrajanje granica na Balkanu bi bilo u skladu s ruskim akcijama u Gruziji i Ukrajini.
Crtanje novih granica na kartama uvijek izgleda kao jednostavno rješenje. Ali ono to nije. Pojavit će se problemi oko Srba koji će ostati građani Kosova i Albanaca koji će i dalje nastaviti živjeti na teritoriju Srbije. Bit će problematično i izjednačavanje vrijednosti teritorija. Kosovo će vjerojatno tražiti potpuno priznanje svoje suverenosti i odvajanja od Srbije prije nego što se postigne bilo kakav dogovor. Mora biti riješeno i pitanje srpskog pristupa povijesnim spomenicima na Kosovu. Pregovori oko ovih tema će biti vrlo teški i nema garancije da će biti uspješni, zaključuje Pardew.
