Mjesec dana prije dolaska novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosnu i Hercegovinu intenziviraju se američki i europski napori na reformskim procesima u BiH, a posebno na reformi izbornog zakonodavstva.
Sastanak koji ulijeva nadu
U idućih nekoliko dana posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, nizozemska diplomatkinja koja u službi za vanjske poslove EU-a (EEAS) obnaša dužnost direktorice za Europu i središnju Aziju, pokušat će potaknuti bosanskohercegovačke političare na ključne korake koji bi rezultirali usvajanjem potrebnih izmjena Izbornog zakona BiH i najvjerojatnije manjim korekcijama daytonskog Ustava.
Ranije je najavljeno kako su od subote planirani odvojeni Palmerovi susreti s ključnim političarima u BiH, dok bi u ponedjeljak trebao uslijediti sastanak s članovima parlamentarne radne skupine zadužene za izradu prijedloga izmjena Izbornog zakona.
Unutar te skupine, koju čine predstavnici svih vladajućih te nekih oporbenih stranaka zastupljenih u državnom Parlamentu, do sada nije bilo nikakvog napretka u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona unatoč najavama i očekivanjima, posebice iz HDZ-a BiH, da se to goruće pitanje riješi do sredine lipnja. I pred sami dolazak Palmera i Eichhorst potvrđeno je da radna skupina tapka u mjestu i da nema napretka u njezinu radu. Međutim, ono što ulijeva nadu u pozitivan ishod jest činjenica da SAD i EU nakon dugo vremena nastupaju potpuno koordinirano i zajednički prema problemima u BiH. Čini se da postoji jasan hodogram aktivnosti koji uključuje reformu Izbornog zakona i ispunjavanje ostalih uvjeta za dobivanje kandidacijskog statusa u EU, a potom i završetak međunarodnog protektorata u BiH, za što će očito biti zadužen iskusni njemački političar i diplomat Christian Schmidt, koji 1. kolovoza od Valentina Inzka preuzima vođenje OHR-a.
Razvidno je da SAD i EU neće nametati svoja rješenja ili prijedloge, kao što je to nekada prije bio slučaj s “travanjskim paketom” ustavnih reformi ili Fuelovim prijedlogom svojedobno. Amerikanci i Europljani sad mijenjaju pristup i traže domaće rješenje koje će oni podržati politički, ali i sa stručne i tehničke strane. Taj novi pristup stavlja više odgovornosti na domaće političke aktere, ali istodobno pokazuje i je li Bosna i Hercegovina zrela i sposobna sama funkcionirati.
U proteklih 26 godina BiH nije položila taj ispit i sve promjene svodile su se na međunarodni intervencionizam, dok su svi domaći pokušaji dogovora završavali neuspjehom. Međutim, upravo je iskustvo s nametnutim odlukama međunarodne zajednice u BiH takvo da ne čudi promjena u pristupu.
Bit će još posjeta
Naime, većina nametnutih rješenja proizvela je u BiH veće probleme, što se najbolje vidi upravo na Izbornom zakonu BiH, ali i na nekim drugim nametnutim odlukama, kao što je reforma pravosuđa.
Ima naznaka da bi novi pristup SAD-a i EU-a mogao donijeti bolje rezultate. Optimistične najave koje daju predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, ali i čelnik vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović, idu tomu u prilog.
Jasno je da je i mnogo onih koji bi najradije minirali i opstruirali bilo kakvo rješenje, ali zbog uloge koju u svemu imaju SAD i EU, pitanje je do koje granice će te političke snage smjeti ići u svojim opstrukcijama, posebno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Zbog toga je važna poruka koju će Palmer i Eichhorst uputiti svim političkim akterima u BiH, a ne samo čelnicima vodeće hrvatske i bošnjačke stranke. Ovo nisu i jedine aktivnosti Europske unije u BiH ovih dana. Po drugi put u svega nekoliko mjeseci u ponedjeljak u Bosnu i Hercegovinu dolazi i mađarski šef diplomacije Péter Szijjártó. Iako je glavni povod njegova dolaska donacija cjepiva protiv COVID-19, nema dvojbe da će i političke teme biti predmet razgovora s bh. dužnosnicima. Prema neslužbenim najavama, tijekom ljeta još bi nekoliko utjecajnih europskih dužnosnika trebalo posjetiti BiH. Postoji, čini se, opći konsenzus u međunarodnoj zajednici da ova, 2021. godina mora biti godina rješenja u Bosni i Hercegovini. Više nego ikada svi su svjesni da bi ulazak u izbornu godinu bez riješenih temeljnih pitanja značio produbljivanje krize s neizvjesnim ishodom. A to je valjda nešto što nitko ne želi gledati. 

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura