Podnositelj inicijative za povrat Sutorine Denis Bećirović i predstavnica Azra Kurtćehajić naveli su nekoliko argumenata koji, prema njihovim riječima, mogu izazvati prevagu i crnogorski stav učiniti ništavim. Prema njihovim riječima, to je prvenstveno vlasništvo BiH koje je trajalo duže od 550 godina, a koje je potvrđeno Berlinskim kongresom. S istim granicama BiH je ušla i u sastav Kraljevine SHS 1. prosinca 1918. godine. Predstavnici inicijative dalje naglašavaju da je i AVNOJ 30-ak godina poslije svoju pravnu osnovu za granice BiH tražio u Berlinskom kongresu, koji je Sutorinu poznavao kao bh. teritorij.
Također, ističe se da Zetska banovina, koja je u međuvremenu nakratko bila vlasnik Sutorine, nije pravni preteča Republike Crne Gore. Pored negacije prava pojedinca da mijenja granice republika, predstavnici inicijative pozvali su se na ustave FNRJ, SFRJ te ustave republika. Predstavnici su istaknuli činjenicu da Sutorina, tj. njena predaja Crnoj Gori, nikada nije potvrđena u saveznoj ili republičkim skupštinama. S druge strane, akademik Haris Bašić upozorio je da se Međunarodni sud pravde u Haagu, ako slučaj ikada dođe do te instance, može pozvati na slučaj razgraničenja između Hondurasa i Gvatemale, gdje je presuđeno u korist države koja je u danom trenutku obnašala efektivnu vlast nad spornim teritorijem, što je danas zapravo Crna Gora kada je riječ o Sutorini.
On je naveo da BiH mora biti spremna na sudsko pozivanje na Daytonski sporazum, koji ne poznaje Sutorinu u Bosni i Hercegovini. Bašić je stoga zaključio da se u Haag mora ići s namjerom pobjede i nikako drugačije.
