Pojavom informatizacije te, prije svega, elektroničkog poslovanja banaka, kako u svijetu tako i kod nas, novac i računi bankarskih klijenata postali su podložni sofisticiranim oblicima krađe koje provode hakeri po cijelom svijetu.
Najveći od svih hakerskih upada dogodio se prošle godine kada je američka banka JP Morgan Chase priopćila kako je tijekom ljeta izvršen hakerski napad na čak 76 milijuna privatnih računa te sedam milijuna računa privatnih poduzeća, što ovaj kriminalni akt čini najvećim hakerskim napadom u povijesti, objavio je tada "Bloomberg". Hakeri su prisvojili i podatke koji klijente svrstavaju u kategorije, odnosno otplaćuju li kredit za kuću, automobil, kreditne kartice... Ukrali su podatke o kontaktima, adrese elektroničke pošte, brojeve telefona i adrese vlasnika računa.
Inače, sigurnost IT sektora u jednoj banci, prema nekim istraživanjima, predstavlja 37 posto ukupne konkurentnosti banke na tržištu, a pojavom novih prijetnji ovaj će postotak zasigurno rasti još i više.
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini, kao ni bilo gdje u svijetu, nije imun na ove pojave i probleme. Kakva god zaštita bila, postoji realna opasnost od gubitka novca i krađe osobnih podataka iz banaka, što je još realnije ako se upuštamo u rizične transakcije i postupke. Jedan od najrizičnijih postupaka je kupnja na internetu, posebice na necertificiranim trgovinama gdje hakeri danonoćno vrebaju neoprezne kupce, kradu njihove identitete upotrebom određenih alata i skidaju sredstva s njihovih računa. Nerijetko smo svjedoci krađa novca na bankomatima gdje kriminalci postave uređaj za snimanje iznad tipkovnice bankomata te tako snime i koriste tuđe pinove za krađu novca.
Veliku pozornost treba obratiti i na sumnjive e-mailove kojima se može zaraziti osobno računalo špijunskim softverima koji za hakere prikupljaju osobne podatke korisnika.
Ovo su samo neki od načina kojima cyber-kriminalci mogu "pomesti" račune bankovnih klijenata, a da je pri tome jako teško ući u trag kriminalcima ili vratiti vlastiti novac.
U veljači se dogodio zanimljiv slučaj kada je jedna od banaka u Bosni i Hercegovini upozoravala klijente na pojavu krađe identiteta lažnim e-mailovima.
Po izgledu je postavljena lažna stranica koja je bila gotovo identična stvarnoj stranici banke.
Sigurnosna tvrtka Norton koja se bavi izradom antivirusnog i antispyware softvera ističe kako će ove godine čak 70 posto kreditnih kartica biti podložno ovom načinu digitalne krađe od hakera.
Problem je i u neinformiranosti građana koji u većini slučajeva svojim rizičnim ponašanjem, a da toga i nisu svjesni, pomažu hakerima i cyber-kriminalcima u realizaciji njihova zlokobnog nauma.
1. Prije umetanja kartice pogledati ima li bankomat sumnjivih oštećenja, osobito u gornjim kutovima
2. Kada utipkavate PIN, prekrijte drugom rukom onu kojom tipkate
3. Kako biste bili potpuno sigurni, uvedite e-bankarstvo i svaki dan provjeravajte stanje na svom računu
4. Karticu uvijek čuvajte u novčaniku ili na nekom drugom sigurnom mjestu
5. Karticu čuvajte odvojeno od PIN-a
6. Uvijek bi trebalo imati broj korisničkog servisa za prijave eventualne krađe
