Već danas bit će poznato hoće li Europsko vijeće potkraj ovoga tjedna na zasjedanju u Bruxellesu dati "zeleno svjetlo" za kandidacijski status BiH, koju bi prema toj poziciji mogao više pogurati opći smjer kojim EU želi snažnije utjecati na integracijske procese u regiji nego napredak koji se očekuje iz BiH, piše Večernji list BiH. To, međutim, nije izgledalo tako još prošloga tjedna, kada su Danska, Njemačka i Nizozemska tražile način kako poručiti da BiH još nije spremna za takvu "mrkvu" zbog toga što godinama ne dolaze rezultati kakvi se od nje očekuju. Kako doznaje Večernjak, na sastanku COREPER-a, koji čine akreditirani stalni predstavnici zemalja članica EU-a, u Bruxellesu nije vladao takav optimizam.

Heterogeni razlozi

Danska, Nizozemska i Francuska imale su općenito prigovore na novi način pristupa prema regiji, ali su izravno, prema Večernjakovim izvorima, nastojale dovesti u pitanje odobrenje za stjecanje kandidacijskoga statusa zemlje. Primjedbe je imala i Njemačka u kojoj je takvo raspoloženje i rezultat utjecaja pojedinih probošnjačkih političara kojima se pak ne sviđa poslijeizborni rasplet s uspostavom vlasti. No, s obzirom na to da su prilično heterogeni razlozi protivljenja Amsterdama, Pariza, Berlina i Kopenhagena prema sljedećem koraku BiH na putu k EU, ali i to da nisu uspjeli stvoriti kritičnu masu potpore među drugim zemaljama članicama Unije, očekuje se kako će odustati od protivljenja ili pak blokade ovoga procesa. Iz jednostavnoga razloga što bi se takva poruka mogla razumjeti jedino politikantski orijentiranom te protivnom općem ozračju da EU treba pokazati snažniji utjecaj na zapadnom Balkanu. Danas bi se na sjednici Vijeća za opće poslove (GAC) Europske unije trebali razmatrati posebno dizajnirani zaključci te eventualno dobiti potvrda za odobrenje kandidacijskog statusa za BiH. Na tom će sastanku biti šefovi diplomacija ili pak opunomoćeni predstavnici te dati ili pak uskratiti povjerenje tim smjernicama. U slučaju da ishod bude povoljan, onda bi gotovo sigurno šefovi država i vlada na dvodnevnom zasjedanju Europskog vijeća potkraj tjedna trebali dati "zeleno svjetlo" za odobrenje zahtjeva za stjecanje kandidacijskog statusa. U slučaju pak da se danas na nižoj razini ostavi neodređena formulacija oko BiH, posve je izvjesno da se prvi ljudi zemalja članica EU-a ne bi uopće bavili temom Bosne i Hercegovine na sjednici Europskoga vijeća. U nacrtu dokumenta do kojega je došao Euroactiv, koji se bavi temama oko EU i njegovih institucija, stoji kako se "preporučuje davanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od Europskog vijeća, uz razumijevanje da je poduzeto nekoliko koraka". - Čini mi se da će ipak biti pozitivan signal za BiH do kraja godine - rekao je za Večernjak izvor iz EU-a. Dodao je kako je uzeto u obzir da su vlasti u BiH uspjele dogovoriti izmjenu Zakona o javnim nabavama, donošenje proračuna, ali i imenovati nedostajuće suce Ustavnoga suda Federacije BiH te prihvatiti nekoliko sporazuma s EU-om. U tome kontekstu posebno je značajna suradnja s EUROPOL-om.

Ispuniti prioritete

Taj bi korak uslijedio nakon što je ranije u listopadu Europska komisija preporučila davanje statusa kandidata u Sarajevu u sklopu svog godišnjeg izvješća o proširenju, ali je priložila popis od osam reformskih prioriteta za koje je rekla da će pomoći jačanju demokracije u zemlji. To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracijama i temeljnih ljudskih prava. To uključuje i izmjene Izbornog zakona i Ustava zemlje kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava te Ustavnog suda BiH. Reformski prioriteti uglavnom se odnose na 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine, u svom mišljenju o spremnosti BiH da postane kandidatkinja i koje država treba ispuniti u cilju otvaranja pregovora o pristupanju EU. Najveću odgovornost u tome smislu preuzet će nove vlasti koje bi se trebale uspostaviti do kraja ove godine, a najranije u prvome dijelu siječnja sljedeće godine. To bi, uz rekordno brzu uspostavu koalicija, bilo i jamstvo da će europski put zemlje ipak biti uspješan.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura