Nakon tri pokušaja izabrano je novo vodstvo Doma naroda, a prvi predsjedatelj je Bariša Čolak iz HDZ-a BiH. Čolak izbor iz trećeg puta doživljava znakom nepovjerenja. 
• Kakva su očekivanja od četverogodišnjeg mandata i može li se na početku reći da sve i nije počelo idilično u Domu naroda s ozbiljnom dozom nepovjerenja?
U pravu ste, na samom početku bilo je određenih problema. Imali smo dva puta prekid sjednice kako bismo izabrali vodstvo Doma naroda. Naravno da su očekivanja velika i ja očekujem da ćemo imati jedno konstruktivno ozračje u radu Doma naroda. Posla je dosta i vidjet ćemo koliko ćemo svi biti na visini zadatka. Pred nama je iznimno važno razdoblje od četiri godine za sve narode i građane BiH.
• Je li HDZ s ovim izborom Ognjena Tadića okrenuo leđa SNSD-u?
Ne! Ne radi se uopće o tome. Znate kakav je stav HDZ BiH i stranaka HNS-a od samoga početka. Mi i sada mislimo da je bolje držati se načela uspostave vlasti od nižih k višim razinama i da se poštuje izbor u okviru svakog naroda. Međutim, činjenica je da se to nije poštovalo i za to nije kriv HDZ. S druge strane, nismo mogli ostati izvan vlasti i iznevjeriti povjerenje koje su nam dali hrvatski birači. No, koliko će ova većina biti stabilna, to ćemo tek vidjeti.
• Iako kažete da HDZ BiH i HNS nisu odgovorni za to, nije li narušeno vaše načelo legitimiteta u izboru čelništva Doma naroda budući da predstavnik SNSD-ova bloka nije u vodstvu?
Činjenica jest da veći legitimitet ima SNSD, odnosno koalicija oko ove stranke. Ali ne može nitko reći ni da u drugoj grupaciji nisu legitimni predstavnici srpskog naroda. Taj se legitimitet ne treba, međutim, uspoređivati s onim u FBiH, gdje brojniji narod nameće predstavnike drugom narodu. Kada je konkretno riječ o izaslanicima u Domu naroda iz RS-a, onda je činjenica da su svi izabrani dominantno od srpskog naroda.
• Maloprije ste rekli da je moguć drukčiji odnos snaga u Parlamentu i vlasti. Što ste pri tome htjeli sugerirati?
Ne sugeriram ništa, ali mi smo u proteklom mandatu bili svjedoci koliko je puta dolazilo do promjene parlamentarne većine. Naravno da bi za ovu državu bilo dobro da parlamentarna većina bude stabilna i da imamo jaku oporbu.
• Kako komentirate stavove Demokratske fronte da stranke trebaju imati onoliko udjela koliko su dobile glasova na izborima i na razini vlasti u FBiH i BiH?
Naravno da to nije moguće jer se na taj način ne bi poštovala ustavna struktura BiH. Kada bi to bilo tako, onda bi dvije stranke iz jednoga naroda u FBiH mogle same uspostaviti vlast bez sudjelovanja druga dva naroda. A koliko je takvo stajalište problematično najbolje se vidi po tome kada se analiziraju rezultati HDZ-a BiH i HNS-a u domovima naroda, gdje imamo 13 od 17, odnosno 4 od 5 izaslanika. To nema ni približno niti jedna druga stranka.
• Dogovor oko Vijeća ministara odnosi se na raspodjelu mandata, dok su oko federalne vlasti stvari malo kompliciranije. Ostaje li HDZ BiH pri zahtjevu za šest ministara?
Naravno da ostaje. To je ne samo legitiman nego i realan zahtjev. Očekujem da će se do kraja tjedna okončati razgovori u tom pravcu. A oni koji šalju prigovore oko toga, mogu samo reći da je nama najviše stalo da što prije dođe do dogovora s obzirom da u posljednje četiri godine nismo u vlasti u FBiH.
• Predsjednik vaše stranke Dragan Čović iznio je vrlo ozbiljne optužbe da mu se pakiraju kaznene prijave oko ubojstva doministra Joze Leutara i istrage oko UNO-a kako bi se utjecalo na političke procese oko uspostave vlasti. Kako to komentirate s obzirom na činjenicu da ste još uvijek i državni ministar pravosuđa?
To su ozbiljne optužbe. Potpuno sam uvjeren da gospodin Čović ništa ne govori bez argumenata. Strašno je da se takvo što događa. Mislio sam da takve stvari pripadaju prošlosti, ali, nažalost, nisu. Svi oni koji sudjeluju u tim kriminalnim radnjama moraju snositi posljedice.
• Vi ne vjerujete da će pritisci promijeniti bilo što u tome smislu?!
Ne! Dobro poznajem gospodina Čovića i nikakvi pritisci u tome smislu neće uroditi rezultatom, posebno ne na način kako to neki priželjkuju i vrše takve pritiske.
• Oba doma državnog Parlamenta trebaju usvojiti izjavu oko europskih integracija i BiH tek očekuje veliki posao na programu reformi?!
Za nas je europski program i provedba reformi jedini mogući put. Potrebno je što prije početi ispunjavati obveze kako bi SSP stupio na snagu nakon čega nam se otvaraju nove mogućnosti. Već u ovoj godini mora se izvršiti promjena Izbornog zakona, a što je onda povezano i s promjenama Ustava. Nema smisla da se više ne održavaju izbori u gradu Mostaru i da se ne provodi odluka o ‘Sejdić-Finci’... Ako to napravimo, samo onda ćemo imati realne pretpostavke za uspješne ekonomske reforme, stabilne i učinkovite institucije koje su u stanju boriti se protiv korupcije i kriminala. Ova zemlja bez istinske ravnopravnosti svih triju naroda i građana neće biti politički stabilna, a onda ni ekonomski prosperitetna.
• Kako ste doživjeli komentare nove predsjednice Kolinde Grabar Kitarović oko potpore BiH i Hrvatima?
Ja sam, koliko neskromno zvučalo, takav istup i očekivao. Sve ono što je predsjednica RH govorila u izbornom programu, praktično je ponovila u prisezi, prilagođeno potrebama inauguracije. Posebno me raduje što se onakvim riječima osvrnula na BiH, Hrvate u BiH te istaknula da će posebno skrbiti za ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

Tržište se promijenilo, pad je neminovan, a u jednom i kupci griješe