Punopravno članstvo BiH u NATO savezu strateški je i dugoročni interes i cilj hrvatske politike u BiH, piše Večernji list BiH. Kontinuitet takvog djelovanja vidljiv je proteklih 30 godina bez obzira na unutarnje procese u BiH i geopolitička preslagivanja u svijetu.
Dvije politike i stajališta
Stoga je i odlučna reakcija dopredsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragana Čovića na špekulacije o odnosu prema NATO-u, bar kada su Hrvati u pitanju, potpuno očekivana. On je, naime, naglasio kako su članstvo u NATO savezu i EU ključna odrednica vanjske politike Hrvata u BiH te kako se ne može zaustaviti proces približavanja BiH NATO-u. Hrvati će, poručio je Čović, biti predvodnici toga procesa. Zbog dugogodišnjeg partnerskog odnosa sa SNSD-om i izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će srpski predstavnici zamrznuti odnos s NATO-om, pojavili su se spinovi iz dobro poznatih kuhinja kako će i Hrvati krenuti istim putom. Za iste potrebe iskorištena je i Dodikova izjava kako nagovara predstavnike Hrvata da napuste institucije BiH. Čovićeva reakcija, ali i praktično djelovanje hrvatskih političkih predstavnika jasno pokazuje da na ovim pitanjima nema nikakve podudarnosti u stavovima srpskih i hrvatskih predstavnika. Naprotiv, pridruživanje NATO-u najozbiljnije je pitanje oko kojeg se dvije nacionalne politike u BiH potpuno razilaze jer su im stavovi dijametralno suprotni. Iako poštuju stav srpske strane i priznaju da u BiH ne postoji unutarnji konsenzus o pridruživanju NATO-u, hrvatski predstavnici već godinama čine sve što je u njihovoj mogućnosti da odnosi BiH i NATO-a jačaju i da se put pridruživanja najvećem vojno-političkom savezu u svijetu ne zaustavi. Sva istraživanja pokazuju da su Hrvati gotovo plebiscitarno za ulazak BiH u NATO, hrvatski pripadnici Oružanih snaga BiH sudjeluju u izobrazbi NATO-a, a politički predstavnici u vlasti, kao i do sada, djeluju u smjeru jačanja odnosa s ovim savezom.
Bez napuštanja institucija
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u tom pogledu samo nastavlja ono što su radili Hrvati na najvišim dužnostima u državnoj vlasti i u proteklom mandatu. Treba istaknuti i činjenicu da je na čelu državnog Povjerenstva za suradnju s NATO-om već godinama hrvatski dužnosnik, zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić. Također, najveći napredak u približavanju NATO-u ostvaren je u vrijeme dok je Dragan Čović bio hrvatski član Predsjedništva BiH, a Marina Pendeš državna ministrica obrane. Kao i u slučaju Europske unije, Hrvati su u BiH predvodnici NATO puta. Tomu u prilog ide i činjenica da je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a pa je i s te strane hrvatski nacionalni interes u BiH jasan. Hrvati u BiH ne žele da ih od Hrvatske dijeli ni europska, a ni NATO granica. I baš kao što ne slijede Dodikovu politiku prema NATO-u, politički predstavnici Hrvata u BiH neće pristati na "nagovore" da napuste državne institucije. Naprotiv, cilj Hrvata je kroz institucionalnu borbu ostvariti jednakopravnost s drugim dvama narodima, a time i stabilnost i funkcionalnost države BiH. U praktičnom smislu to se pokazuje kroz djelovanje hrvatskih predstavnika u državnom parlamentu i Vijeću ministara BiH. Ambiciozni plan novog Vijeća ministara, koje predvodi Borjana Krišto, pokazuje u kojem smjeru zapravo ide hrvatska politika u BiH. U tomu ima i punu potporu države Hrvatske koja kao prvi susjed i sve utjecajnija članica međunarodne zajednice želi i može pomoći na euroatlantskom putu BiH.
