Uvođenje novih izvora energije, ekološki prihvatljivih, u proizvodni proces u BiH, a osobito kada govorimo o industriji kojoj su primarna tržišta ona Europske unije, ključni je zadatak vlastima u godinama koje dolaze, a u tom kontekstu uloga vodika kao izvora može biti od presudnog značaja, piše Večernji list BiH. Poruke koje su se mogle čuti tijekom 3. mostarskog Hydrogen Foruma o temi "Vodik od proizvodnje do primjene u industriji i prometu" dale su prostor za optimizam te uputile na činjenicu da postoji visoka svijest brojnih sudionika, od vlasti do poslovne zajednice, kako je riječ o budućnosti za koju se BiH navrijeme mora pripremiti.
Znanstvena zajednica
Događaj su zajednički organizirali Vanjskotrgovinska komora BiH te tvrtke Heet d. o. o. Rama-Prozor, H2 - Hydrogen Cell Zagreb (RH), West Balkan Clean Hydrogen Platform Graz (Austrija) i Alfa Therm d. o. o. Mostar, a okupio je veliki broj znanstvenika i stručnjaka, gospodarstvenika i predstavnika viših razina vlasti u BiH.
Ono što je pak trenutačno najveći izazov za našu ekonomiju je pitanje ulaska u europski sustav trgovine štetnim plinovima, odnosno European Trading Sustav (ETS), kao i CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism). CBAM za cilj ima reguliranje emisije CO2 u međunarodnoj trgovini, a ako bi BiH ostala izvan ovoga sustava, to bi značilo da će automatski izgubiti značajan dio svoje konkurentnosti u izvozu proizvoda, a osobito kada govorimo o metalima. Naime, u praksi će BiH, ako ostane izvan sustava, prilikom izvoza plaćati porez u Europskoj uniji, odnosno u zemlji u koju izvozi. Ako se pak uđe u CBAM sustav trgovanja, tvrtke iz BiH će porez plaćati u BiH, što znači da novac ostaje u zemlji, a postat će dio posebnog fonda iz kojega će se onda financirati "zelena energija". A onda putem te "zelene energije", kada se njome oplemene proizvodi, tvrtke iz BiH mogu dobiti veće kvote za izvoz te će ostati konkurentne na postojećim tržištima. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković u izjavi za Klix jučer je naglasio kako je cilj podići svijest o usvajanju smjernica Europske unije, ali je i upozorio da, ako navrijeme ne uđemo u navedene sustave, možemo godišnje gubiti 300 milijuna KM izvoza.
Inače, treba podsjetiti kako će se CBAM primjenjivati u svom konačnom režimu od 2026., dok trenutačna prijelazna faza traje između 2023. i 2026. Ovo postupno uvođenje CBAM-a usklađeno je s postupnim ukidanjem dodjele besplatnih emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama (ETS) podržati dekarbonizaciju industrije EU-a.
Važnost za ekonomiju
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač Forum je službeno proglasila otvorenim, a u uvodnom je obraćanju nazočnima iskazala zadovoljstvo činjenicom da je Mostar domaćin te važne konferencije.
- Ovaj događaj otvara temu iz naše suvremenosti, iznimno važnu za budućnost. Jasno je kako se BiH, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, mora rukovoditi europskim smjernicama i napucima. Govorim o čitavom dijapazonu raznih područja, obuhvaćajući i brigu za okoliš, primjene novih naprednih tehnologija i provedbu tzv. zelene politike. Dužni smo pratiti aktualna zbivanja, prije svega otvoriti prostor sposobnim obrazovanim ljudima koji imaju znanja na pojedinim specifičnim područjima kao što je ovo. Moramo činiti razvojno-istraživačke iskorake, pratiti napredak razvijenijih zemalja, primjenjivati njihova iskustva, ali i, tamo gdje to možemo, biti zemlja predvodnica u pojedinim procesima - kazala je Buhač, dodavši kako su zaključci s prethodnih konferencija stavili prioritet na stvaranje strategijskog okvira odnosno donošenje razvojne energetske strategije koja će, osim ostalih obnovljivih izvora energije, promovirati i proizvodnju te potrošnju vodika u industriji BiH.
Izlaganje je završila porukom kako Vlada HNŽ-a iskreno pozdravlja otvaranje tema naprednih tehnologija, pametnih gradova, čiste energije i sl. te kako primjena noviteta u našemu okružju potiče razvitak novih tehnologija i industrije, stvara nova radna mjesta, a u svemu tomu čuva našu zajedničku životnu sredinu.
