Pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini, inflacija… tmurne vijesti koje već više od dvije godine određuju bh. svakodnevicu, ako je vjerovati službenim podacima, ipak nisu ostavile toliko negativan utjecaj na građevinski sektor u BiH, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj izdanih odobrenja za gradnju u svibnju 2022. godine u odnosu na prosječan broj izdanih odobrenja za gradnju u 2021. godini veći je za 8,2%, a u odnosu na svibanj 2021. godine veći je za 5,9%.
Uvjeti poslovanja
No, unatoč većem broju izdanih odobrenja za gradnju, enorman rast građevinskog materijala poljuljao je poslovanje građevinskih tvrtki. O tom problemu, odnosno stalnom rastu cijena je raspravljano u prostorijama Gospodarske komore FBiH.
- Problem iznenadnog enormnog rasta cijena građevinskog materijala, koji je od kraja 2020. ozbiljno poremetio poslovanje građevinskih poduzeća i utjecao na znatno promijenjene uvjete poslovanja, nije bilo moguće predvidjeti ni njegove učinke prevenirati ugovornim odredbama - istaknuli su iz Gospodarske komore FBiH.
No, nije sve tako crno, potvrđuje to i informacija da je u posljednje vrijeme došlo do pada cijena željeza na svjetskim burzama. Kada se niže cijene mogu očekivati kod nas, pitali smo Enisu Kadić, voditeljicu Centra za analizu i informatiku i v. d. predsjednice za Udruge za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala pri gospodarskoj komori FBiH.
- Naše tržište nije toliko senzibilno i ne reagira tako brzo na promjene koje se događaju na svjetskom tržištu jer postoje već dogovorene cijene kod dobavljača, ali pad cijena građevinskog materijala može se očekivati otprilike za tri mjeseca. Podsjetimo, bh. tržište nije tako brzo reagiralo ni kada je došlo do rasta cijena pa će jednako biti i s padom. Vratimo se malo unatrag, sve je počelo gotovo prije više od dvije godine kada su cijene počele blago rasti, a onda je došlo do eskalacije. Suština priče je trgovinski rat između Kine i SAD-a koji je uslijedio nakon širenja pandemije koronavirusa kada je došlo do zabrane i ograničavanja kvota kod uvoza, a stvar se kasnije dodatno zakomplicirala transportom. Kako je vrijeme prolazilo, cijene su sve više rasle. Građevinsko željezo i građevinsko drvo dva su proizvoda čije su cijene skočile za 100 posto, dok su cijene drugih materijala koji se koriste za gradnju rasle u manjim postocima, objašnjava Kadić za Večernji list.
Budući da je određeni materijal poskupio i do 100 posto, što se u konačnici odrazilo i na cijenu kvadrata stana, pitali smo Kadić kako to da konstantno dolazi do većeg izdavanja odobrenja za gradnju.
- I meni je podatak da se sve više gradi u FBiH bio iznimno zanimljiv. No, ništa se ne može gledati jednostrano, moramo uzeti u obzir sve strane. Naime, inflacija, poremećaji na tržištu i nestabilnost valute ljudima daju dovoljan razlog da sve više ulažu u nekretnine. Stanovi koliko god poskupjeli - rasprodani su i prije početka gradnje, a to znači da oni koji imaju mogućnost, kupuju nekretnine i na taj način štite vrijednost kapitala koji imaju. I tvrtke, koje ostvaruju veliku dobit, konstantno ulažu, a ne zadržavaju je. Ulaganje ne znači nužno dobit nego zadržavanje postojeće imovine. Čak i oni koji nemaju veće ušteđevine uzimaju kredite dok su kamatne stope još uvijek vrlo povoljne. Nekretnina, kakva god bila, uvijek je sigurna i uvijek se na kraju može pretvoriti u novac - zaključila je Kadić.
Iseljenici
Osim građana koji žive u BiH, među kupcima su sve češći i oni iz dijaspore koji, osim u BiH, nekretnine kupuju i na Jadranskoj obali koja će im u mirovini dobro doći za odmor i uživanje.
