U luci Ploče 41 radnik ostao je bez posla ovoga tjedna zbog smanjenja obujma poslova u Bosni i Hercegovini, što samo potvrđuje kolika je upućenost dviju država, a posebnu važnost, vjerojatno najveću od svih, imat će izgradnja novoga plinovoda prema BiH kojim bi se otvorile neslućene mogućnosti razvoja gospodarstva u BiH, piše Večernji list BiH.
Radi se o Južnoj interkonekciji koja bi u vrlo kratkome roku omogućila da BiH dobije plinski prsten i omogući ponovnu industrijalizaciju i obnovu kompanija koje je vrijeme tranzicije poslalo u povijest. Realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, kojim bi se iz pravca Vrgorca preko Posušja i Novoga Travnika središnji dio zemlje, ali i Hercegovina s odvojkom za Mostar, povezao s novim izvorom opskrbe ovim energentom.
Europsko čvorište
Kroz taj sustav preko Hrvatske, koja u skoroj budućnosti postaje jedno od najvažnijih čvorišta Europe s plinom, Bosni i Hercegovini otvara se i mogućnost opskrbe prirodnim plinom preko LNG terminala na Krku koji je u izgradnji i čije je puštanje planirano u siječnju sljedeće godine. Preko toga projekta Hrvatska će definitivno napraviti najveći iskorak u pravcu realizacije zapadnih planova o istiskivanju Rusije iz plinskoga kola u ovome dijelu Europe. Uz to, Hrvatska s produženjem plinovoda, na koji će se nakačiti BiH, planira se povezati na IAP (Ionian Adriatic Pipeline) te na plinsku konekciju TAP (Trans Adriatic Pipeline) prirodni plin iz Azerbajdžana iz Kaspijske regije. Sve to će ojačati bitno i poziciju same Bosne i Hercegovine kojoj preko Južne interkonekcije sve to postaje dostupno u razmjerno kratkoj budućnosti. To je, prije svega, regionalni prsten putem postojećih interkonekcija Hrvatska - Slovenija i Hrvatska – Mađarska, a novim projektima stvara se i unutarnji prsten u zemlji. Zajedno s planiranim projektom Sjeverna interkonekcija BiH - HR plinovod Slobodnica - Brod - Zenica stvaraju se preduvjeti za zatvaranje Plinskog prstena Energetske zajednice (EnC Gas Ring) te mogućnost da BiH dobije tranzitnu ulogu na pravcu sjever - jug i obrnuto. U dugoročnijim planovima, uz Zagvozd – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, planirana je još jedna plinska interkonekcija s Hrvatskom na potezu Rakovica – Tržac – Bosanska Krupa s odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu, ali i Interkonekcija s Republikom Srbijom kod Bijeljine u Novome Selu. To će, u biti, BiH posve premrežiti s plinskom infrastrukturom, a već kratkoročno, za najviše četiri godine, omogućiti i pokretanje plinskih elektrana kakva bi bila od goleme koristi mostarskom Aluminiju.
Odvojak za Mostar
Sve ovo uvezivanje imalo bi brojne koristi, ne samo za BH-Gas, koji je nositelj svih ovih projekata, nego daleko više za ukupno gospodarstvo koje bi se moglo preporoditi, ali i kućanstava koja bi ona mogla koristiti daleko prihvatljiviji energent za svakodnevne obveze. Prvi u nizu tih projekata je Južna interkonekcija čija je dužina u pravcu prema Novome Travniku 115,5 km i vrijednosti je 73,7 milijuna eura, dok je pak odvojak za Mostar dugačak 53 kilometra, a koštat će 33,4 milijuna eura. Ovaj projekt financira se kroz zajam, ali i grant EU-a od gotovo 20 milijuna eura. •
