Dolazi 2025., a ono što ukratko znamo je da kriza neće jenjavati i da će svijet i dalje grcati u geopolitičkim problemima, osim ako netko ne uzme čarobni štapić i riješi stvar ili se već iduće godine obistine biblijska pisma, piše Večernji list BiH. Međutim, ono što je opipljivo i trenutačno vidljivo ne ukazuje na neki dramatičan oporavak na Zemlji. Prema ekonomskim analizama, 2025. bi mogla biti godina u kojoj ćemo imati rekordnu potražnju za radnicima, a tu informaciju se može primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu. Nedostatak radnika već je sada u nekim oblastima pa se poslodavci s nostalgijom sjećaju onih vremena kad su mogli birati tko će raditi. Danas nema biranja, već se uzima što se nudi, a to povlači neka druga pitanja vezana, možda, i uz kvalitetu rada, ali to je sad druga tema. BiH je nekad darovala radnike drugima, međutim, sad je došla u situaciju da ih i sama mora tražiti.
Nedostatak radnika u BiH predstavlja problem i susjednim zemljama, primjerice Hrvatskoj, gdje je velik broj bh. radnika, a treba ih još, no gdje ih pronaći? To je nedavno komentirao i Alen Mrvac s portala Moj posao, a kazao je da tu zemlju i dogodine čeka zapošljavanje velikog broja stranih radnika zbog deficita domaće radne snage. - Svjedoci smo da ni ovaj regionalni bazen više ni može ispuniti sve potrebe domaćih poslodavaca. Vjerujemo da će se nastaviti dodatna fleksibilizacija uvjeta rada, dakle rad od kuće, klizno radno vrijeme, fleksibilno radno vrijeme, to je ono što poslodavci moraju danas ponuditi svojim radnicima ako ih žele zadržati. Prije svega, moraju im ponuditi veće plaće. Posljednjih nekoliko godina primjećujemo, a i sami radnici, da plaće rastu. Ono što je također raslo i otežalo stvari je, naravno, inflacija i rast troškova života. S obzirom na najave nekih ekonomskih analitičara, inflacija bi trebala usporiti, a plaće bi trebale nastaviti rasti nekim tempom. Stoga mislimo i očekujemo da ćemo moći primijetiti na našim računima, pa i u stvarnom životu, da je plaća rasla - kazao je za RTL.
Pitanje je gdje će radnike tražiti BiH. Kao tradicionalna zemlja s pravom i iskustvima iz prošlosti, sumnjičava prema strancima, trebala bi unaprjeđivati svoj bazen rada, trebala bi mlade usmjeravati na posao s dobrom plaćom i mogućnošću razvoja, a ne prema Njemačkoj, Irskoj i drugim zemljama. Čini se da je danas svako zanimanje deficitarno, međutim, neka su posebna. Među deficitarnim zanimanjima su konobari, kuhari, pekari, obrtnici, medicinske sestre i tehničari, inženjeri različitih struka (posebno elektroinženjeri, građevinski inženjeri i IT stručnjaci), radnici u oblasti elektrotehnike, vozači, trgovci, a sve više i specijalisti u oblasti zaštite životne sredine. Stručnjaci ističu da su razlozi za ovaj deficitarni trend višestruki i ukorijenjeni u različitim čimbenicima. Prvo, ekonomska i društvena nestabilnost, koja traje već desetljećima, stvorila je nesigurnost među građanima, što je dovelo do velikog broja mladih koji napuštaju zemlju u potrazi za boljim uvjetima života i rada. Migracije mladih ljudi u zemlje Europske unije smanjile su broj kvalificiranih radnika na tržištu, a istodobno povećale potrebu za tim istim zanimanjima u BiH. Drugi razlog je neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada jer se često obrazovni programi ne prilagođavaju brzim promjenama u industriji i tehnologiji, što rezultira neadekvatnim brojem stručnjaka u ključnim sektorima.
Također, u mnogim sektorima ne postoji dovoljno motivacije za mlade ljude da se obrazuju i ostanu kod kuće jer su plaće u nekim industrijama i dalje niske u odnosu na druge europske zemlje. Najveći fokus, prema svemu sudeći, je na mladima koje treba motivirati da se zaposle već tijekom školovanja. Stručnjaci ističu da jedan od najučinkovitijih načina da se mladi motiviraju na rad već tijekom školovanja je da im se omogući praktično iskustvo. Ovaj oblik obrazovanja omogućuje učenicima da primijene teorijska znanja u stvarnim situacijama. Škole i fakulteti mogu uspostaviti suradnju s tvrtkama koje su voljne primiti učenike ili studente na praksu, čime im se omogućuje da paralelno s obrazovanjem rade na stvarnim projektima i steknu prve radne navike.
