Časopis "Forbes" objavio je popis zemalja koje imaju najveći broj svojih stanovnika koji žive u dijaspori, a na tom popisu, koji objedinjuje 151 državu, Bosna i Hercegovina nalazi se na drugom mjestu, piše Večernji list BiH.
Na prvom mjestu našla se mala karipska država Gvajana. Popis zemalja s najvećim udjelom starosjedilačkog stanovništva koje živi u dijaspori otkriva priče o ratu i raseljavanju, ali i ekonomskoj stagnaciji te besperspektivnosti. Sve je to dovelo do iseljavanja.
Problem iseljavanja
Kako navode, Bosna i Hercegovina, koja je proglasila neovisnost 1991. tijekom pada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi etnički rat, imala je 34% stanovništva koje je 2020. živjelo u inozemstvu. Iza BiH se, kako navode, našla Albanija, koja je okončala više od četrdeset godina komunizma i međunarodne izolacije 1992. Danas gotovo trećina stanovništva živi u inozemstvu. Istočnoeuropske zemlje i bivše sovjetske republike među zemljama s najvećom dijasporom u svijetu su Moldavija, Armenija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Kazahstan. Zemlje koje su trenutačno u ratu ili su nedavno bile upletene u rat i sukobe također se značajno pojavljuju na Forbesovu popisu zemalja čiji su građani rasprostranjeni diljem inozemstva. Sirija, zemlja od oko 28 milijuna domorodaca, sada ima osam milijuna njih, ili oko 30 posto, koji žive u inozemstvu. Forbesov popis ne čudi s obzirom na masovnost iseljavanja, ali svakako zabrinjava i alarm je za uzbunu. BiH bilježi sve manji broj stanovnika. Iseljavanje je odavno poprimilo formu egzodusa. Građanima je odavno dosadilo čekati bolje sutra, koje im se obećava već 30 godina, a inflacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska natjerali su na promjenu mišljenja. BiH je od 2013. napustilo više od 484.000 građana, prema istraživanju koje je provela Unija za održivi povratak i integracije BiH.
Također, prema istim podacima, zabilježen je trend povećanja broja emigracija, pa je tako tijekom 2019. godine BiH napustilo 56.987 osoba, iduće godine 85.000, a tijekom 2021. taj broj dosegnuo je oko 170.000 ljudi. Prema procjenama Agencije za statistiku BiH iz 2021., od 2013. broj stanovnika BiH u stalnom je padu. Kada je riječ o samom državljanstvu, bosanskohercegovačkog se u proteklih 20 godina odreklo 93.210 osoba. BiH je po standardu ispod 50% europskog prosjeka, odnosno 41%, i bolje je rangirana jedino od Albanije, koja ima standard 39% tog prosjeka.
U iseljavanju vide problem svi, osim vladajućih. Po iseljavanju i dalje je vodeći USŽ, u kojem zbog iseljavanja škole iz godine u godinu bilježe manji broj učenika te pojedinima prijeti gašenje. Prema podacima MUP-a USŽ-a, u 2021. izdano je više od 15.900 potvrda o nekažnjavanju u svrhu odlaska u inozemstvo. U pojedinim školama svako malo učenici dolaze ravnateljima da se ispišu jer idu u inozemstvo s roditeljima. Ove godine upisano je za 2000 manje prvašića u odnosu na prije 20 godina.
Ne vide perspektivu
Aziz Đipa, voditelj Odjela za istraživanje pri Institutu za razvoj mladih "Kult", predočio je rezultate prošlogodišnjeg istraživanja o tome zašto se odlazi iz BiH, koliko mladih je otišlo, a koliko ih planira otići. Tako je iznio podatak da je u vrijeme rada na istraživanju 51% mladih željelo napustiti zemlju. Prema njegovim riječima, obeshrabrujući podatak je da je više od 40% mladih tada željelo trajno napustiti BiH, što su, kako upozorava, visoke brojke.
Đipa je napomenuo da se o točnim brojkama ne može govoriti jer zakonska regulativa ne obvezuje ljude na prijavljivanje napuštanja BiH na dulje vrijeme, što, kako smatra, treba rješavati u predstojećem razdoblju. Razlozi napuštanja BiH su obrazovanje i zapošljavanje, kaže Đipa i naglašava da to treba biti fokus donositelja odluka u idućih pet godina. Upozorio je i da u posljednje vrijeme odlaze mladi koji su ili završili obrazovanje ili čak ostvarili dio karijere, a razlozi tome su financijske naravi, kao i nezadovoljstvo društvenim ozračjem. Kao rezultat migracija u BiH, prema istraživanjima Westminster fondacije za demokraciju, bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine.
U BiH je nezaposleno 36,6% mladih, što je zabrinjavajuće u usporedbi s prosjekom EU od 16,8%. Osim toga, više od 60% njih je nezaposleno ili u potrazi za poslom više od godinu dana, što nas svrstava u najlošije rangirane države regije. Ujedno, to su razlozi zbog kojih, uglavnom, ne vide svoju budućnost ovdje.
