Nakon promocije u Sarajevu i Mostaru drugog sveska Hrvatske enciklopedije BiH (E J), Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine nastavlja rad na trećem i četvrtom, čime će se kompletirati ukupno djelo o Hrvatima i Bosni i Hercegovini. Znanstvena i ostala javnost u čitavoj BiH je vrlo pozitivno ocijenila obuhvat i koncepciju djela te potvrdila potrebu da se po istoj metodologiji nastavi i dovrši preostala dva sveska. U povodu nastavka rada na dovršetku djela i ostalim projektima razgovarali smo s Ivanom Anđelićem, ravnateljem Hrvatskog leksikografskog instituta BiH koji za Večernji list BiH govori o ovom projketu, planovima...
Gospodine Anđeliću, u kojoj se fazi nalaze pripreme i izradba drugog i trećeg sveska Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine?
- Kao što je i poznato, ovo djelo se radi kao profesionalni projekt u okviru specijalizirane institucije koja se zove Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, nešto poput Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu, sličnom metodologijom i po uzoru na njihova poznata izdanja i uz konzultacije s vrhunskim leksikografima te uz sudjelovanje manjeg dijela njihovih znanstvenika. Leksikografski zavod Miroslav Krleža se financira iz proračuna Republike Hrvatske, ima iskustvo od gotovo 70 godina, veliki broj leksikografskih izdanja, ogromne baze podataka, objavljeno više varijanti općih enciklopedija, rječnika, atlasa i drugih djela. Mi smo tek na početku sa skromnim profesionalnim kadrom, ne financiramo se ni iz jednog proračuna, živimo, radimo i financiramo projekte sudjelovanjem na javnim natječajima te stvaramo djela uglavnom na dobrom raspoloženju i savjesti znanstvenika uz jako male naknade. Pa ipak smo objavili desetak djela, od kojih su najveća dva sveska Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (HE BiH), od predviđena četiri. Zanimljivo, u izradi prvog sveska sudjelovalo je 137 znanstvenika, a drugog 182. Svi su dragovoljno i uz minimalnu naknadu pristali dati svoje priloge. Ukupan razvoj projekata protječe u iznimnom akademskom ozračju uz najveće međusobno uvažavanje, a znanstvenici dolaze iz Mostara, Sarajeva, Tuzle, Banje Luke, Foče, pa čak i neki s Islamskog teološkog fakulteta iz Sarajeva i Visokog pravoslavnog učilišta iz Foče za oblasti islama i pravoslavlja. Također, u redakcijama i suradničkoj mreži sudjeluju predstavnici Katoličke crkve kao dominantnog svjetonazora u Hrvata. Za ova dva sveska, koja su sada u radu, imamo lijepu količinu prispjele građe te će se poslovi znatno brže odvijati za razliku od prva dva kada smo počinjali ispočetka. Kada se završe sva četiri sveska, BiH i Hrvati će u ovom djelu imati oko 6000 kartica pisanog teksta, gotovo 3000 fotografija i karata te oko 150.000 informacija o ovoj zemlji. Valja napomenuti kako imamo sklopljene sporazume o trajnoj znanstvenoj i tehničkoj suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža iz Zagreba, Akademijom nauka i umjetnosti BiH, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u BiH, Društvenim institutom Ivo Pilar iz Zagreba i dobre kontakte s Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske koja će biti domaćin promocije drugog sveska HE BiH u Banjoj Luci 18. veljače 2016. godine.
Radite li na drugim projektima?
- Ovim najavljujemo kako smo ušli u realizaciju projekta radnog naziva Tko je tko u Hrvata u BiH koji se već radi s novom redakcijom i usporedno s velikim projektom Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine.
Zašto ovaj projekt i zašto sada?
- Naime, enciklopedijski zahvat značajnih osoba, personarij, kako ga zovu enciklopedisti, zahtijeva vrlo stroge kriterije vrijednosti u doprinosu i kulturi, znanosti, umjetnosti, sportu i politici te podrazumijeva preveliku dubinu u povijesnom pojavljivanju te se ostali poslenici praktično gube u mnoštvu. Aktualnost događanja u BiH, redukcija broja Hrvata izazvana ratnim zbivanjima, nepreglednost značajnih osoba izaziva u javnosti u najširem smislu, a osobito hrvatske u BiH, kao da ne postoje značajne i s rezultatima osobe koje su podobne nositi dio znanstvene, kulturne, umjetničke, sportske i dr. aktivnosti na dobrobit BiH i Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda. U javnom medijskom prostoru pojavljuje se samo dio, mahom političkih osoba, što izaziva zabunu. Stoga smo odlučili pripremiti i predati na uvid javnosti spektar svih javnih osoba - Hrvata koji obavljaju ili se bave umjetnošću svih profila, znanošću svih grana, kulturnim i sportskim aktivnostima. I uz osjetne redukcije u broju, smatramo kako, prema preliminarnim istraživanjima, imamo veliki broj svih profila, kako ostvaruju i solidne rezultate pa bi se čak usudio reći nešto više po postotku od druga dva naroda. Ovo djelo radimo sada i zbog stanovitog općeg depresivnog stanja i osjećaja beznađa zbog ekonomskih i socijalnih poteškoća u čitavoj zemlji, gdje prikaz značajnih bibliografskih podataka značajnih osoba daje podlogu za nadu da će svi oni dati svoj kreativni doprinos za pronalaženje optimalnih rješenja budućeg ustroja i razvoja BiH. Prema projektu, ovaj leksikon će obuhvatiti samo živuće osobe, dakle one koje su još uvijek aktivne, bez obzira jesu li na nekom položaju ili u mirovini. Svi oni predstavljaju onaj čimbenik koji sada znanstvenici sociolozi nazivaju ljudskim resursima. Nemamo oportunistički stav prema ljudima iz bilo kojeg ranijeg ili sadašnjeg sustava, ne nosimo nikakav ideologijski stav, niti uvažavamo politički i svjetonazorski diskurs, kazao je Anđelić u intervju za Večernji list BiH.
Koji su kriteriji po kojima će se uvrštavati osobe u leksikon?
- Kriterij je nešto umekšan u odnosu na Hrvatsku enciklopediju Bosne i Hercegovine, ali svaka od osoba mora biti javna, dakle izložena pogledu i u funkciji javnosti te poznata u užem i širem okruženju. Projekt je detaljno obrazložio kriterije koji su podloga za autorski pristup osobi. Polazeći od kriterija koji će biti javno objavljeni u predgovoru djela pokušat ćemo izbjeći prigovore subjektivnog i selektivnog pristupa ukupnom djelu.
Kako će biti obrađeni gospodarstvenici?
- Gospodarstvo je okosnica države i društva i nepravedno se ne ističu napori i osobe iz ove oblasti, bez obzira radi li se o javnom ili privatnom sektoru. Potrudit ćemo se da ovaj segment posebno obradimo, podižući njihov ugled i značaj, promovirajući njihove tvrtke koje predstavljaju pa se nalaze u vrhovima menadžmenta ili su sami vlasnici. Potajno se nadamo da će oni pretplatom ili, pak, donacijama financijski potpomoći izradbu i tiskanje ovog djela.
Jesu li slična djela rađena u BiH u novije ili starije vrijeme?
- Ovakvo djelo je uobičajeno u svim razvijenim zemljama i ima više formi, pa čak i specijaliziranih izdanja rađenih u više koncepcija. Svako od njih sadrži iznimno veliki broj informacija i oni će služiti kao literatura za izradu ovog djela, ali imam dojam, pregledavajući objavljene radove, kako su često u pristupu selektivni pa možda i subjektivni i ne daju potpunu cjelinu, ali to nimalo ne umanjuje njihovu vrijednost. Čini se kako nedostatak sredstava za temeljitu pripremu građe često ide na štetu veće kvalitete, što je inače karakteristika svih kulturoloških projekata.
Što je s Hrvatima koji su se rodili u BiH, a sada žive i djeluju u Republici Hrvatskoj i diljem svijeta?
- Ovaj leksikon će obuhvatiti brojne znanstvenike, umjetnike, sportaše, pa i političare rođene u ovoj zemlji, a koji su stjecajem okolnosti strahota rata ili ekonomskih razloga napustili Bosnu i Hercegovinu te postigli iznimne rezultate u Republici Hrvatskoj, pa i diljem svijeta. Njih još uvijek, barem u sjećanju, smatramo integralno svojima i njima se ponosimo, te želimo pokazati kako je BiH bila i ostat će rasadnik sposobnih i talentiranih osoba i potajno se nadamo kako će se, možda, neki i vratiti kako bi zajedno s drugima izgradili bh. društvo i državu, a i sam poznajem nekoliko takvih.
Budući da je riječ o istraživačkom projektu, gdje zaista treba provjeravati podatke i kontaktirati mnoge osobe, kada planirate završiti projekt i staviti ga na uvid javnosti?
- Radeći na Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine već imamo lijep broj obrađenih osoba, ali predstoji nam težak i mukotrpan posao prikupljanja građe, za što će biti zadužena redakcija po strukama, kako se inače rade ova djela. Nadamo se da ćemo sve završiti u razdoblju od dvije godine uz samo jedan uvjet - osiguranje minimalnih financijskih sredstava.
BiH i Hrvati će dobiti 150.000 informacija o ovoj zemlji
Leksikon će obuhvatiti samo živuće osobe, dakle one koje su još uvijek aktivne, bez obzira jesu li na nekom položaju ili u mirovini, kaže Ivan Anđelić u intervju za Večernji list BiH
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.