Potrošači posljednjih godina sve više obraćaju pozornost na kupnju zdravih namirnica organskoga podrijetla, pa samim tim i organska proizvodnja postaje sve popularnija na svjetskom tržištu. U tome su svoju priliku vidjeli i bh. proizvođači iako skromno u odnosu na potencijale koje BiH nudi, piše Večernji list BiH.
Postoje ljudi i znanje
U BiH je registrirano 47 organskih proizvođača, od kojih 37 ima certifikat za izvoz proizvoda na tržište EU-a, a pet je tvrtki u prošloj godini ostvarilo izvoz veći od pet milijuna eura. Direktorica certifikacijskog tijela u BiH “Organska kontrola” Mersida Musabegović rekla je na seminaru održanom početkom mjeseca da se uglavnom izvozi samoniklo jagodičasto voće, ljekovito bilje, malina te plastenički proizvodi kao što su paprika, rajčica... Musabegović je navela da se iz BiH izvoze i eterična ulja, a od složenih proizvoda su to džemovi i sokovi te somun. Profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu Aleksandra Nikolić ocijenila je da organska proizvodnja ima perspektivu u BiH, ali da je otežana iako postoje i ljudi i znanje. Naglasila je kako je nevladin sektor puno više uradio za ove proizvođače nego administracija na svim razinama vlasti u BiH. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić napomenuo je da Komora promovira i organsku proizvodnju te da je seminar organiziran u cilju unapređenja te proizvodnje jer je riječ o proizvodima koji se mogu prodati koliko god ih se proizvede, a na europskom tržištu imaju jako visoku cijenu.
Bh. potencijali
Kvaliteta hrane već dulje vrijeme upitna je kategorija jer konvencionalni proizvođači intenzivnom obradom, primjenom mineralnih gnojiva, kemijskom kontrolom korova i štetočina žele isključivo povećati produktivnost proizvodnje. Organska proizvodnja, s druge strane, zabranjuje upotrebu pesticida i genetičku manipulaciju gajenih biljaka. Stručnjaci su utvrdili da organski proizvodi imaju 63 posto više kalija, 73 posto više željeza i 125 posto više kalcija nego proizvodi dobiveni konvencionalnom poljoprivrednom proizvodnjom. Bosna i Hercegovina s 1,6 milijuna hektara obradivog zemljišta može postati značajan izvoznik organske hrane.
Prednosti BiH su u velikim neobrađenim površinama i nezagađenim prostranstvima prirodnih pašnjaka i šuma.
Također, polovina oraničnih površina u BiH je neobrađena, što omogućava organiziranje organske poljoprivrede na područjima gdje se dulji niz godina ne koriste agrokemijska sredstva.
