Predstavnici Bosne i Hercegovine ovoga bi petka, tijekom održavanja ministarske konferencije trebali potpisati izmijenjenu Međunarodnu energetsku povelju. Ceremonija je predviđena u Den Hagu kao završni dio ove konferencije, a tamo bi po informacijama koje smo dobili iz Vlade Federacije BiH trebali sudjelovati predstavnici Vijeća ministara. U izradi teksta ovoga dokumenta sudjelovalo je 80 sudionika, ali nitko iz Bosne i Hercegovine. Tekst toga dokumenta, odnosno povelje je stigao i o njemu su mišljenje trebali dati državna ministarstva, a očitovati su se trebali i entiteti. Zanimljivo je kako entiteti nikada nisu odgovorili na ovaj zahtjev, a dobila su ga resorna ministarstva energetike, industrije i rudarstva u oba entiteta, kao i Ministarstvo za europske integracije u Republici Srpskoj. Na razini Vijeća ministara BiH o ovome dokumentu trebali su se očitovati Ministarstvo financija i riznice, zatim Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, zatim vanjskih poslova i ureda za zakonodavstvo. Sva ministarstva i ured za zakonodavstvo dostavili su mišljenja odobravanja potpisivanja ovoga dokumenta. Istodobno, kako doznajemo, ministarstvo financija nije dostavilo svoj stav. Svi odgovori koji su dostavljeni sugerirali su kako je prihvatljiva energetska povelja.
Procedura prihvaćanja
Pri tome su nadležna ministarstva, kako doznajemo, zatražila da se ispoštuje procedura kod prihvaćanja ovakvih međunarodnih dokumenata. Mora se ovlastiti potpisnik, a prema proceduri, ako povelja nema formu klasičnog ugovora, onda se oko prihvaćanja radi po skraćenoj proceduri. Taj dokument onda ide na Predsjedništvo BiH, no valja reći kako nikada nije dostavljen državnome vrhu BiH kako bi dao potrebnu suglasnost i ovlaštenje za potpisivanje međunarodnog dokumenta. U slučaju pak kada su u pitanju pravi ugovori, onda je procedura znatno duža budući da svoj sud o tome treba dati i Vijeće ministara te se sve odlučuje po punoj proceduri i na kraju slijedi ratificiranje u Parlamentu. Tek površnom analizom sadržaja titulara ovoga dokumenta u oči upadaju brojni propusti. Naime, kod potpisnika ove povelje navodi se kako će uime BiH potpisnik biti predstavnik državne Vlade, te da je BiH ‘Republika’. Zanimljivo je kako je ovaj dokument dobio potporu i tzv. srpskih ministarstava, vanjskih poslova, vanjske trgovine premda se njime BiH definira kao republika te da ima vladu, a ne Vijeće ministara, što će zasigurno izazvati velike prijepore iako ovaj dokument nema nikakve nove obveze u odnosu na sve dosadašnje. No, s obzirom na velike antagonizme između političkih stranaka iz Republike Srpske, propust oko ‘Republike i Vlade BiH’ bit će sigurno povod međusobnih optužbi. Zanimljivo je kako se Rusija protivi ovome dokumentu jer izaziva više političke nego tehničke prijepore. BiH je još 1995. godine potpisala Energetsku povelju, a ratificirala ju je 2000. godine. Ova inicijativa okuplja osamdesetak država. Glavna svrha konferencije koja se ovoga tjedna održava u Den Hagu je usvojiti i potpisati moderniziranu energetske povelje koja je poznata kao Međunarodna energetska povelja.
Otvaranje tržišta
Kako su istaknuli organizatori, koji su na izvjestan način stvorili probleme navođenjem kako je BiH ‘republika’ i da ima vladu, cilj ove konferencije i političke deklaracije je potaknuti na međunarodnu energetsku suradnju. Ovaj plan predviđa integraciju energetskog tržišta Istočne Europe, uključujući post-sovjetske države, sa zapadnom Europom i međunarodnim tržištem, i to je ključni dio sadržaja u političkoj izjavi Energetske povelje potpisane u Haagu 1991. Glavna načela sastavljena u ovome dokumentu su učinkovito funkcioniranje tržišta energije, zaštita investicija, slobodan transport energetskih resursa, promicanje trgovine u energetici i vezanih roba za energiju te suradnja u razvoju energetske politike, uključujući energetske učinkovitosti i zaštitu okoliša. Ugovor o Energetskoj povelji bio razvijen na temelju političke izjave. Zanimljivo je kako je Rusija odlučila ne ratificirati Ugovor o energetskoj povelji 2009. godine, upravo u vrijeme kada su zemlje izvan ovoga područja počele izražavati svoj interes da postanu dio ovoga procesa. BiH je ranije ratificirala dokument a u posljednje dvije godine veliki broj zemalja čak njih 52 se uključilo u promjene vezane za Međunarodnu energetsku povelju.