Prema podacima Vijeća Europe, krajem siječnja 2023. u Europi je iza rešetaka bilo 1,036.680 osoba, što su 124 osobe na 100.000 stanovnika. Taj je broj najveći u Turskoj (408), a slijede Gruzija (256) i Azerbajdžan (244). Švicarska je imala 73 zatvorenika na 100.000 stanovnika.
Izvješće koje godišnje sastavlja Sveučilište u Lausanni uime Vijeća Europe prikuplja podatke o zatvorenicima u Europi i temelji se na izvješćima zatvorskih uprava u 45 europskih zemalja. Jedino bh. vlasti nisu iznijele statističke podatke od svih europskih zemalja, prenio je N1.
Prenatrpanost zatvora i dalje ostaje akutan i trajan problem u značajnom broju europskih zatvorskih uprava. U zemljama s više od 500.000 stanovnika 12 zatvorskih uprava prijavilo je da ima više zatvorenika nego raspoloživih mjesta u siječnju 202., 16 zatvorskih uprava zabilježilo je značajan porast stope zatvorske populacije od siječnja 2022. do siječnja 2023.: Republika Moldavija (+52%), Sjeverna Makedonija (+26%), Cipar (+25%), Turska (+15%), Azerbajdžan (+13%), Irska (+12%), Crna Gora (+11%), Armenija (+11%), Hrvatska (+10%), Mađarska (+8,7%), Sjeverna Irska (UK) (+ 8,3%), Gruzija (+8,2%), Bugarska (+8,1%), Austrija (+6,8%), Italija (+5,7%) i Švedska (+5,1%), u zemljama s više od 500.000 stanovnika.
Stope zatvaranja znatno su pale samo na Malti (-22%), u Litvi (-8,9%), Estoniji (-8,8%) i Grčkoj (-5,2%), dok su ostale stabilne u 23 zatvorske uprave. Zemlje s najvećom stopom zatvaranja bile su Turska (408 zatvorenika na 100.000 stanovnika), Gruzija (256), Azerbajdžan (244), Republika Moldavija (242), Mađarska (211), Poljska (194), Slovačka (183), Albanija (179), Češka (176), Litva (174) i Latvija (172).
Ostale zemlje s visokom stopom zatvaranja bile su Crna Gora (168), Srbija (162), Estonija (151) i S. Makedonija (142). Nasilna kaznena djela i prijestupi povezani s drogom predstavljaju više od polovine glavnih kaznenih djela za koja europski zatvorenici služe zatvorske kazne. •
