Dobivanje statusa kandidata za Europsku uniju, jačanje diplomatskih aktivnosti sa zemljama članicama Europske unije, ali i državama okruženja, nastup novoimenovane predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u Davosu..., elementi vanjske politike kojima svjedočimo u vremenu nakon provedbe listopadskih izbora kao da nagovješćuju neke nove vjetrove koji bi BiH konačno mogli pozicionirati u aktivnog subjekta međunarodnih odnosa, piše Večernji list BiH.
Država koja u proteklom razdoblju nije imala ujednačen vanjskopolitički program, niti je pokazivala znakove subjektiviteta u međunarodnom okruženju, polako, ali sigurno, izdiže se iznad takvog stanja, a ključni preduvjet daljnjeg jačanja je stabilizacija unutarnjih političkih prilika u državi. Potpisani sporazum HDZ-a, stranaka "osmorke" i SNSD-a posvećen programskoj osnovi uspostave nove državne vlasti došao je u idealnom trenutku - dobivanje statusa kandidata u prosincu za BiH, osim poruke optimizma, znači i obvezu ubrzanja reformskog procesa, odnosno ispunjavanje svih kriterija iz Mišljenja Europske komisije kako bi BiH došla u poziciju da i službeno počne proces pregovaranja.
Nova energija
Na tom putu BiH treba pomoć Europske unije koja mora prepoznati obnovljeni optimizam i energiju domaćih političkih lidera, a kako je u Davosu naglasila Krišto, Bosna i Hercegovina, ali i zapadni Balkan, trebaju nedvosmislenu podršku Europske unije više nego ikada.
- Unatoč svim izazovima, Europska unija jedina je zajednica na svijetu čije su temeljne vrijednosti osnova za napredak čovječanstva i društava. Zbog toga sam ponosna na status kandidata naše zemlje, koji smo postigli 15. prosinca prošle godine, zahvaljujući angažmanu država članica i institucijama Europske unije - izjavila je predsjedateljica Krišto, izrazivši osobitu zahvalnost predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću na kontinuiranoj potpori europskom putu Bosne i Hercegovine, ali i za cjelokupnu stabilnost i odnose naše regije s europskom obitelji.
Poruke o važnosti jačanja odnosa EU i BiH mogle su se čuti i tijekom susreta Krišto s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, a pri tome je predsjedateljica Vijeća ministara naglasila zadovoljstvo postignutim iskorakom u obliku ostvarenja statusa kandidata za BiH te je u tom kontekstu istaknula zahvalnost svim europskim partnerima, državama članicama i institucijama EU-a na predanosti za ostvarenje takvog napretka, izražavajući i očekivanje za intenziviranje suradnje na svim područjima na predstojećem putu reformi.
I ovaj put Krišto je objasnila kako je stabilizacija unutarnjih prilika ključni element za postizanje sveopćeg i ubrzanog napretka, izražavajući zadovoljstvo konstruktivnim političkim dijalogom te nastojanjima za brzom uspostavom vlasti.
Ono što ohrabruje je činjenica da Bosna i Hercegovina, a to je Krišto jasno poručila, kao odgovor na globalnu krizu bira suradnju i otvorenost te je u tom kontekstu naglasila kako će novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine raditi na poboljšanju odnosa u regiji i intenziviranju suradnje s Europskom unijom. S obzirom na značaj stabilizacije regionalnih prilika, a sve u svjetlu novih geopolitičkih odnosa zbog stanja na istoku Europe, pozicija BiH, kao višenacionalne države o čijoj unutarnjoj stabilnosti ovisi i stabilnost okruženja, dodatno dobiva na značaju.
Konstitutivnost
U tom je smislu od krucijalnog značaja da EU prepozna i ojača svoje veze s BiH, pomogne joj u prevladavanju unutarnjih slabosti, prihvaćajući specifičnosti koje proizlaze iz njezina unutarnjeg ustroja te ju pogura, uvažavajući temeljno načelo na kojem počiva, a to je konstitutivnost triju naroda. Pri tome svakako treba uputiti na činjenicu da je novi dokument europske vanjske politike, uobličen kroz Strateški kompas, jedan važan dio posvetio Bosni i Hercegovini uz naglasak stavljen na konstitutivnost naroda. Takvo što zasluga je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i Vlade Republike Hrvatske, a uvažavanjem natkrovljućeg načela na kojemu počiva BiH, moguće je od zemlje, koja je do listopada 2022. bila poprište brojnih institucionalnih i političkih kriza, stvoriti državu koja će već u ovoj godini napraviti korake prema otvaranju pregovaračkog procesa s EU. Jer početak pregovora, uz zajamčeno punopravno članstvo u Europskoj uniji, jamac je stabilnosti i cijelog prostora jugoistočne Europe. Usporedno s tim procesom nužno je raditi na preostalim otvorenim pitanjima iz područja izbornog zakonodavstva kako bi se do kraja omogućila realizacija načela legitimnog političkog predstavljanja.
