Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će se u svijetu potrošnja energije povećati za 40 posto tijekom sljedeća dva desetljeća, što znači da vlade svih zemalja trebaju provoditi posebne mjere. Neracionalna potrošnja energije i trend sve veće potražnje za njom, s jedne strane, te konstantno povećanje cijene energije, koja je još uvijek zasnovana na socijalnim komponentama, kao i sve stroži propisi zaštite okoliša, s druge strane, čine da energetska učinkovitost i u BiH postane prioritet te zauzme značajno mjesto kao optimalno rješenje koje nema alternativu.
Mogućnost uštede
Energetska učinkovitost podrazumijeva upotrebu manje količine energije za obavljanje istog posla, a da se pritom ne naruši kvaliteta života i rada ljudi. Najčešće mjere koje se poduzimaju radi smanjenja gubitaka energije i povećanja energetske učinkovitosti su zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim, zamjena energetski neučinkovitih potrošača učinkovitim, bolja izolacija prostora koji se grije, zamjena dotrajalih otvora u prostorima koji se griju, ugradnja mjernih i regulacijskih uređaja za potrošače energije. Potencijal za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti u BiH je velik. Prije svega tu se misli na ulaganja u izolaciju objekata, zamjenu prozora i vrata, unaprjeđenje sustava grijanja i rasvjete, zamjenu neučinkovitih električnih uređaja te mnoge druge mjere ugradnje materijala i opreme. Energetski sektor u BiH jedan je od najvažnijih izvoznih sektora i pokretač ekonomskog razvoja.
Ovaj sektor, također, ima ključni značaj za pristup BiH EU i za energetsku sigurnost na zapadnom Balkanu. Stariji stambeni objekti, građeni u vrijeme kada energetska učinkovitost nije bila primarna, projektirani su sa slabijom izolacijom. Uz oronule ili oštećene fasade i dotrajale prozore, takve zgrade danas su veliki potrošači energije. Ulaganjem u mjere energetske učinkovitosti, kao što je, na primjer, izolacija kuća, moguće je uštedjeti gotovo polovinu novca koji se koristi za grijanje. Primjerice, kuća na kojoj su primijenjene mjere energetske učinkovitosti trošit će upola manje energije, a samim time bit će upola manje ispuštanja štetnih plinova. Energetska učinkovitost je jedna od osnovnih mjera zaštite protiv prekomjernog zagađenja zraka koje je prisutno u gradovima diljem BiH, posebno u zimskim mjesecima. Ključna područja u kojima se mogu primijeniti mjere energetske učinkovitosti su toplinska izolacija zgrade - izolacija vanjskog omotača (zidovi, krov i pod), prozori, rolete, grijanje, hlađenje i ventilacija, priprema potrošne tople vode, korištenje električne energije u kućanstvu - štedljiva rasvjeta, kućanski električni uređaji, uključujući hladnjake, perilice za pranje i sušenje rublja, za pranje posuđa i male kućanske uređaje - TV, DVD, glazbene linije, računala, pisače, mikrovalne pećnice, miksere, ventilatore. Mogućnosti za financijske uštede su značajne, ovisno o vrsti provedenih mjera energetske učinkovitosti, uglavnom oko 20 - 30 posto može se uštedjeti malom investicijom. Moguće je uštedjeti između 5 i 10 posto samo koristeći energiju na pametan i racionalan način. Kada potrošač već otplati inicijalnu investiciju za primjenu mjera energetske učinkovitosti, on nastavlja ostvarivati uštede.
Proizvodnja energije
BiH i cijela regija imaju ogroman potencijal u obnovljivim izvorima energije. Prema najnovijem izvješću međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju Ember, lani su u vjetroelektranama proizvedena 2304 teravatsata (TWh) električne energije, za 9,8 posto više nego godinu ranije, čime je njihov udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji tog energenta povećan sa 7,3 na 7,8 posto.
Obujmom proizvodnje od čak 886 TWh uvjerljivo je prednjačila Kina, dok je po 54-postotnom udjelu vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije bez premca Danska. BiH, gdje je iskorištavanje energije vjetra još u povojima, daleko je od navedenih brojeva i postotaka jer pokazatelji Neovisnog operatora sustava u BiH govore da prošlogodišnjih 357 gigavatsati (GWh) iz vjetroelektrana čine tek dva posto ukupne bh. proizvodnje električne energije. No, potencijala za napredak itekako ima. Uzimajući u obzir tehničke, ekonomske, prostorne i ekološke parametre, realni potencijal za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama kreće se oko 2000 megavata (MW) i trenutačno je iskorišten s manje od sedam posto. U sljedeće tri-četiri godine realno se očekuje da se u pogon priključi blizu 700 MW vjetroelektrana, s godišnjom proizvodnjom energije oko dva TWh i oko 1500 MW solarnih elektrana, s godišnjom proizvodnjom od 2,1 TWh, i to najviše od privatnih kompanija, tako da će njihove cijene biti tržišne. Znači, u BiH se u sljedećih nekoliko godina može očekivati proizvodnja od 19 TWh, dok će se potrošnja održati na godišnjoj razini nešto višoj od 12 TWh.
