Moždani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka trajne invalidnosti i smrtnosti odraslih. Brza medicinska reakcija ključna je za smanjenje posljedica moždanog udara, na što nas podsjeća i Svjetski dan moždanog udara, 29. listopada 2024. U svijetu čak 12 milijuna osoba doživi moždani udar. Uz to povećanje broja moždanih udara, austrijska prijestolnica razvija nove inovativne pristupe u liječenju.
Stanje u BiH
Grad Beč ima oko dva milijuna stanovnika, a prosječna dob pacijenata s moždanim udarom je oko 65 godina iako je svaki četvrti pacijent mlađi od toga. U klinikama Bečkog zdravstvenog saveza (WIGEV) godišnje se hospitalizira oko 4000 pacijenata s moždanim udarom, što je četvrtina ukupnog broja pacijenata u Austriji. Sa sedam jedinica, 40 specijalnih kreveta i dva centra za trombektomiju, ova klinika pokriva 80 posto liječenja moždanih udara u Beču. Broj zahvata neprestano raste, uz prosječno barem jedan zahvat dnevno. Kako bi unaprijedio prevenciju, tim WIGEV-a razmatra uvođenje mobilne jedinice - specijaliziranog vozila za dijagnozu i tretman moždanih udara na licu mjesta. Ovaj pristup omogućava ranije pokretanje neuroloških mjera i daljnje upućivanje pacijenata prema optimalnoj klinici, što poboljšava ishode i smanjuje opterećenje bolničkih kapaciteta.
Moždani udar ostaje značajan zdravstveni izazov i u Bosni i Hercegovini, gdje godišnje pogađa oko 9000 ljudi. I dok se u razvijenim zemljama broj osoba koje obolijevaju od moždanog udara smanjuje, kod nas je u porastu, što nas svrstava u zemlje s najvećim brojem moždanih udara u svijetu. Moždani udar prvi je uzrok invalidnosti i treći uzrok smrti u BiH. Prema riječima profesora doktora Siniše Miljkovića, šefa Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednika Udruge neurologa Republike Srpske, razlog ovakvog stanja je loša kontrola faktora rizika, nepridržavanje terapija, nedolaženje na kontrolu, kao i stresne situacije. - I dalje smo mi područje s visokim udjelom stresa u faktorima rizika. Razina obolijevanja od moždanog udara na razini je ratnog i poslijeratnog razdoblja. Ne uspijevamo faktore rizika dovesti u normalu - kazao je za Nezavisne Miljković. Kako dodaje, ako se kontroliraju glavni faktori rizika, broj moždanih udara može se smanjiti za trećinu, a ključ svega je dobra prevencija.
Prema riječima doktora Miljkovića, ranije je bilo rijetko da osoba od 40 godina ima moždani udar, dok je sada situacija drugačija. - Granica se pomiče. Na tjednoj razini sada imamo dva ili tri pacijenta između 40 i 50 godina. Sada možemo reći da je to gotovo bolest srednje životne dobi - kaže Miljković. Dodaje i da je ove godine promovirana i krilatica SMART koja zapravo govori kako je potrebno ostaviti pušenje, jesti zdravo, povećati fizičku aktivnosti, ići redovito na kontrole i pridržavati se terapije.
Faktor rizika je stres
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, faktor rizika je stres. - Trnjenje ruke, poremećaj kratkog govora, gdje ljudi misle - malo sam petljao jezikom, malo mi je zadebljao jezik, na trenutak sam osjetio slabost u ruci, nozi, spotaknula sam se, kratkotrajne vrtoglavice, glavobolje, visok krvni tlak izmjeren u trenutku, a to se zanemari, i onda se sutradan vrati s oduzetom stranom tijela.
Dakle, masa tih stvari prolazi kao mali moždani udari - upozoravaju stručnjaci. Sustav se obrani, ali znakovi koji se zanemaruju mogu biti početak svega. Za osobe koje su preživjele moždani udar posljedice mogu biti razorne, od života promijenjenih zauvijek, razbijenih obitelji, no nadu vraća činjenica da se moždani udar u čak 90 posto slučajeva može spriječiti. •
