U kojem će se smjeru kretati aktualna kriza, nitko ne može reći sa stopostotnom sigurnošću. Zdravstveni sektor diktira situaciju i ako se stekne kolektivni imunitet, onda može početi i oporavak, a sve do tog trenutka vladat će neizvjesnost u većoj ili manjoj mjeri, piše Večernji list BiH.
Početak obećavao
Za BiH sve prognoze su neizvjesne jer je stabilnost ovdje rijetko stanje. Ni poratno vrijeme, ni veliku recesiju iz 2007. i 2008., koja vrhunac doseže 2009., ni poplave iz 2014., a sada ni pandemiju, nismo dočekali spremni. Poduzetnik s kojim smo razgovarali ističe da bi se BiH već sada trebala pripremati na novu krizu, usporedno izlazeći iz aktualne.
- Kod nas se ozbiljno počne promišljati tek kad se nešto dogodi, no onda je već kasno. U ovoj priči početni odnos rukovodećih ljudi u BiH je obećavao, međutim, u konačnici ništa nije odrađeno kako treba, imamo skandal s respiratorima, imamo situaciju u kojoj su neki dobili mrvice pomoći od države, a neki veće iznose nego što bi u pravilu trebali jer su otpustili velik broj radnika, onda smo i među rijetkim državama bez cjepiva. A najveći problem ove zemlje je taj zamršeni sustav koji svakog praktički amnestira odgovornosti, onda se nitko i ne brine previše. Potrebno je formirati neki stručni tim koji će iznalaziti rješenja da se iz ove situacije što prije pokrenemo, ali i da budemo spremni za neku novu krizu jer mi vidimo da ovu zemlju krize ne zaobilaze, ali mi uporno guramo glavu u pijesak kad je “mirno”, pa onda kada nastane neki problem, pokušavamo se izvući iz toga. Dugoročno treba promišljati i već sada tražiti rješenja i za ovu i za neku buduću krizu, ako ništa, stvarati vlastite rezerve - priča nam poduzetnik.
Član Upravnog vijeća Centralne banke BiH Dragan Kulina nedavno je u svojoj kolumni pisao o tome kako ova institucija plovi kroz aktualnu krizu te je i on istaknuo važnost da se borba s budućim krizama zasniva na vlastitim resursima.
Plan za djelovanje
- Iskustvo s pandemijom koja još traje trebalo bi biti osnovna pokretačka snaga za poduzimanje aktivnosti koje će ići u smjeru pripreme planova za djelovanje u nekoj budućoj krizi, a koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim resursima. S tim u vezi, Centralna banka trebala bi svoje djelovanje usmjeriti na definiranje svoje uloge u svemu tome i ponuditi konkretna rješenja. U suprotnom, kritike će se pojačati i ići će na ruku onima koji središnju monetarnu ustanovu vide kao običnu mjenjačnicu ili javni registar - kazao je.
Upravo je prvi čovjek Centralne banke BiH na kraju 2019. godine kazao kako je financijski sustav u BiH otporan na moguće šokove i to se, barem dosada, pokazalo točnim. Što se rezervi tiče, BiH je lani imala oko tri tone zlata, a ako se isti broj zadržao, on sada vrijedi oko 285 milijuna maraka.
Kada se u jeku krize prošle godine povuklo pitanje o tome da se bh. devizne rezerve najvećim dijelom odnose na investicije u dužničke vrijednosne papire, a radilo se o iznosu od 12,5 milijardi maraka, na pitanje može li u slučaju duljeg trajanja izvanredne situacije BiH nedostati gotovog novca, Softić je rekao: - Ni u slučaju duljeg trajanja izvanredne situacije prouzročene pandemijom, ne mogu se očekivati poremećaji u opskrbi gotovim novcem od Centralne banke - kazao je Softić svojedobno. •
