Europska unija planira smanjiti postotak pušača na 5%, a neke članice, poput Švedske i Slovenije, na dobrom su putu to i ostvariti. S druge strane, zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH, praktički su postale poznate po konzumaciji duhanskih proizvoda i nalaze se u samom vrhu neslavne europske liste, piše Večernji list BiH.
Cigarete na dnevnoj osnovi konzumira 19,5 posto stanovnika Europske unije starijih od 15 godina - 5,9 posto njih puši 20 ili više cigareta, a 12,6 posto manje od 20 cigareta dnevno, podaci su Eurostata iz 2019. godine.
Službene statistike
Pixsell je izradio infografiku država s najvećim brojem pušača među odraslom populacijom izraženu u postocima i prema podacima iz 2020. godine. Bosna i Hercegovina je na 15. mjestu s 35% pušača, dok prva tri mjesta drže Nauru, Mjanmar i Kiribati. Srbija je na četvrtom mjestu. U toj susjednoj državi puši 38,9 posto odraslog stanovništva. Lošije pozicionirana od BiH je i Hrvatska. Hrvatska je, naime, na 11. mjestu s 37% pušača. Iako BiH bilježi nešto manje pušača, 35,5% među populacijom starijom od 15 godina, taj postotak je i dalje mnogo viši od europskog prosjeka.
Prema rezultatima studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva, koju je radio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u ovom entitetu pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika, od čega 56,3% muškaraca i 31,6% žena. Izloženost pasivnom pušenju u kući potvrđuje više od polovine ispitanika u FBiH (54,1%), a manje od polovine ispitanika (44,4%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na radnom mjestu. Više od polovine ispitanika u FBiH (52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na javnom mjestu. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, svaki treći stanovnik ovog bh. entiteta konzumira duhan. Podaci istraživanja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. godine naglašavaju značaj problema pušenja među djecom i mladima u Federaciji FBiH. Zavod za javno zdravstvo FBiH 2019. godine proveo je globalno istraživanje među školskom djecom i mladima (GYTS) u kojem je sudjelovalo 5484 ispitanika. Ovo istraživanje je pokazalo kako 24,4% školske djece trenutačno koristi neki duhanski proizvod. Čak 13,8% školske djece puši cigarete, a 16,1% školske djece trenutačno koristi nargilu. Porazan je i podatak da 81,4% školske djece nikada nije odbijeno zbog svojih godina pri kupnji duhanskih proizvoda. Po rezultatima istraživanja, koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2017. godine na uzorku od 920 doktora i medicinskih sestara u timovima obiteljske medicine u Federaciji BiH, bilježi se 35% pušača među zdravstvenim radnicima, od čega ih 28% puši svaki dan, a 7% povremeno. Značajno je da vrlo mali postotak (10%) zdravstvenih radnika izjavljuje da je spreman odmah prestati pušiti, 47% njih izjavljuje kako razmišlja o prestanku pušenja, a 43% nije spremno za prestanak pušenja niti o tome razmišlja. Visoka prevalencija pušenja među zdravstvenim radnicima u Federaciji BiH ukazuje na potrebu sustavnog pristupa u odvikavanju i prestanku pušenja i kod ove skupine profesionalaca koji svakodnevno pružaju usluge zaštite zdravlja stanovništva, predstavljajući ne samo izvor znanja nego i primjere ponašanja vezanih uz zdravlje svojim pacijentima i javnosti.
Zakonodavstvo u BiH
Dok se u EU ova oblast zakonski regulira, što dovodi do smanjenja broja pušača, Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana za sada se primjenjuje samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj nije prošao ni skupštinsku proceduru. U Republici Srpskoj također postoje zakoni o regulaciji duhana i duhanskih proizvoda, i to Zakon o reklamiranju duhana i duhanskih proizvoda, Zakon o zabrani prodaje duhana i duhanskih proizvoda maloljetnicima, a u pripremi je Zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, koji tek treba proći skupštinsku proceduru. U Federaciji BiH je 28. svibnja 2023. godine počela primjena Zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom je propisana zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, radnim mjestima i u javnom prijevozu, kao i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe. Međutim, kazne će se početi naplaćivati tek 12 mjeseci nakon početka primjene zakona, što znači da su inspekcijske mjere u ovom razdoblju preventivne u cilju da se pomogne svim pravnim subjektima da svoje poslovanje prilagode zakonskim regulativama. •
