Iako čak 43 posto ukupno proizvedene električne energije u Bosni i Hercegovini dolazi iz obnovljivih izvora energije, na listi europskih zemalja koje električnu energiju dobivaju uz pomoć vjetroelektrana naša zemalja našla se pri samom dnu. Poslije nas su samo Crna Gora i Slovenija.
Što sve imamo i što se gradi
Prema dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina je tijekom 2021. godine proizvela 382 GWh električne energije iz vjetra. Gledajući europske države, najviše električne energije iz vjetra proizvodi Njemačka. Najveći proizvođač električne energije iz vjetra u cijelom svijetu je Kina, nakon koje slijedi SAD. Dakle, navedeni podaci za 2021. godinu pokazuju kako je Njemačka uz pomoć vjetra proizvela 114.647 GWh električne energije.
Kada je riječ o okruženju, Hrvatska još uvijek prednjači u proizvodnji s proizvedena 2062 GWh električne energije te Srbija s 1084 GWh godišnje. Ipak, podaci za sljedeće godine trebali bi Bosnu i Hercegovinu podići na ovoj listi. Naime, početkom 2023. godine Bosna i Hercegovina je imala u pogon puštene samo tri vjetroelektrane. Dvije vjetroelektrane koje su sagradile državne elektroprivrede - Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB - VE Podveležje i VE Mesihovina - prve su priključene na mrežu, a nakon toga proradila je i VE Jelovača kao prva investicija privatnog investitora - kompanije F. L. Wind, iza koje stoji širokobriješki Feal. Početkom prošle godine federalna Vlada objavila je da su prethodne suglasnosti za priključak na prijenosnu mrežu dane za još četiri vjetroelektrane. Još u studenome 2020. suglasnost je dobila vjetroelektrana Baljci investitora Tomkup Tomislavgrad instalirane snage 48 MW i planirane godišnje proizvodnje 145,8 GWh, a u travnju 2021. godine VE Oštrc investitora Relaks Posušje. Vjetropark Ivovik, očekivane godišnje proizvodnje električne energije 260 GWh, iza kojeg stoji tvrtka VE Ivovik s kineskim kapitalom, također je dobio suglasnost. Također, još jedna vjetroelektrana je u fazi gradnje - VE Ivan sedlo, (počela u posljednjem tromjesečju 2022. godine) investitora Suzlon Wind Energy BH, a na mreži bi trebala biti ove godine. Ova vjetroelektrana godišnje bi trebala proizvoditi oko 70 Gwh. Tu je još niz vjetroelektrana manjeg ili većeg kapaciteta koje bi uskoro trebale doprinositi proizvodnji električne energije u BiH.
Mogućnosti i potencijali
Inače, energija vjetra, ili eolska energija, kao održivi izvor energije u posljednjih desetak godina smatra se najbrže rastućom granom industrije na svijetu.
EU je svojim strateškim dokumentima pokrenuo procese donošenja akcijskih planova na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama kako bi se iskoristili svi potencijali za energetski učinkovite uštede. Vjetar kao izvor energije pretekao je ugljen i postao drugi najveći energetski kapacitet u EU, a prema izvješću Eurostata, udio obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji energije iz 2015. godine povećao se u skladu sa zacrtanih 20% predviđenih do 2020. godine.
Jedanaest zemalja, uključujući i Hrvatsku, već je ostvarilo ciljeve na nacionalnoj razini, a prema službenim podacima agencije WindEurope, vjetroparkovi su 2016. godine prvi put činili više od polovine instaliranih kapaciteta. BiH je prepoznatljiva kao zemlja sa značajnim energetskim resursima, kako konvencionalnim tako i obnovljivim.
Govoreći o OIE, tu se, prije svega, ističu vodeni tokovi velikih rijeka, ali i manji tokovi diljem BiH te energija sunca i vjetra, uglavnom u Hercegovini, kao i biomase diljem BiH. Vjetroenergija u BiH predstavlja resursni potencijal koji je procijenjen na oko 1200 MW s proizvodnjom od 2700 GWh/g, dok je ukupna procijenjena investicijska vrijednost postrojenja oko 1,5 milijardi eura. •
