Izjava ministra obrane Zukana Heleza o proizvodnji dronova u BiH, kao i njihovu izvozu, već je izazvala dosta medijske pozornosti, a uvidom u njezin sadržaj, kao i analizom odnosa na državnoj razini, jasno je zbog čega je ona tek u funkciji najave izvoza ove vrste vojne opreme, piše Večernji list BiH. Sam Helez je, gostujući na Federalnoj televiziji, najavio proizvodnju i izvoz dronova samoubojica iz BiH. Kazao je i kako se BiH nalazi pod unutarnjim embargom, dodavši kako postoji blokada naoružavanja Oružanih snaga BiH preko Vijeća ministara. No, izjavio je i kako je namjenska industrija u BiH najbolja u okruženju.
Proizvodnja
- Ovo što je Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5000 dronova samoubojica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija osposobljena je do te mjere da može konkurirati svakoj namjenskoj industriji. To je ono što je dobro za BiH. Naravno, mi ćemo te dronove izvoziti i to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije - tvrdi Helez.
Naši sugovornici upućeni u tematiku ističu kako je tu isključivo riječ o pitanju mogućeg izvoza, dok je pitanje modernizacije Oružanih snaga nešto drugo, upućujući na činjenicu kako bilo kakav proces koji bi uključivao nabavu novog oružja i opreme za vojsku traži političku suglasnost. Dodaju i kako je u ovakvoj konstelaciji odnosa, kao i zbog reakcija iz Republike Srpske, teško očekivati neki potez koji bi uključivao donošenje odluke koja se odnosi na naoružavanje Oružanih snaga BiH takvom vrstom opreme. Poznato je kolike su medijske trzavice nastale zbog neslaganja srpske i bošnjačke strane na državnoj razini oko procesa nabave američkih helikoptera za Oružane snage BiH, a i sam predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je kako ni jedna odluka Ministarstva obrane BiH neće proći dok je na njegovu čelu Zukan Helez. Naši izvori upućuju nas i na plan razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH, koji je Predsjedništvo BiH donijelo krajem 2016. godine, a čija realizacija ni danas ne ide utvrđenom dinamikom. Zaključno s 31. prosinca 2018. godine urađeni su idejni projekti za svih 16 projekata i ustrojeni su stručni timovi za izradu projekata razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH.
Stručni timovi su do početka veljače 2022. godine u potpunosti uradili 15 projekata, dok je od rujna 2022. godine aktualizirano sljedeće - odobreno je 15 projekata koje je pripremio i dostavio Zajednički stožer Oružanih snaga BiH, a ponovno je aktiviran i tim za praćenje realizacije plana provedbe dokumenta "Pregled obrane", kao i akcijskog plana provedbe plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH. Pokrenut je postupak imenovanja nositelja realizacije pojedinih projekata te je ponovno podnesen proračunski zahtjev za realizaciju projekata razvoja i modernizacije. Uz to, dostavljen je i prijedlog NATO stožeru da se realizacija dijela projekata podupre kroz inicijativu izgradnje obrambenih kapaciteta (DCBI), uključujući i borbena sredstva na bilateralnoj osnovi s onim članicama NATO-a koje izraze spremnost za ovu vrstu potpore. Od NATO stožera došla je informacija kako je za prvi paket potpore predviđeno od 45 do 53 milijuna eura, od čega od 25 do 35 milijuna eura za Ministarstvo obrane i Oružane snage. Sada predstoji, doznajemo, realizacija završenih i odobrenih projekata u skladu s odobrenim financijskim sredstvima, koordinacija potpore NATO-a i zainteresiranih saveznika u realizaciji pojedinih projekata kroz DCBI, ažuriranje postojećih projekata, kao i provođenje aktivnosti u procesu delegiranja projekata prema Vijeću ministara.
Vojna industrija
A kada govorimo o namjenskoj industriji BiH, ona bilježi sve bolje rezultate. Tako je, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, tijekom 12 mjeseci 2023. godine Bosna i Hercegovina izvezla oružja u vrijednosti od 241,1 milijun maraka, dok je najveća vrijednost izvoza postignuta sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Slijede Bugarska, Irak te Saudijska Arabija. Unatoč manjem financijskom rezultatu u 2023. godini, a koji je posljedica slabijeg izvoza u svim granama, vidljivo je kako je namjenska industrija važan segment proizvodnih procesa u državi.
