Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine u spomen na održavanje dvodnevnog referenduma za odcjepljenje ove bivše republike od Jugoslavije i stjecanje neovisnosti 1992. godine jučer je na posve različit način obilježen, a u jednome dijelu zemlje sa srpskom većinom posve je ignoriran, čime su se nanovo potvrdile duboke podjele.
U većinskom bošnjačkom dijelu Federacije BiH, Dan neovisnosti, koji formalno i nije državni praznik jer oko toga ne postoji jedinstven zakon, obilježen je uz brojne svečanosti. U većinskom hrvatskom dijelu zemlje to je tek bio neradni dan, dok se u Republici Srpskoj taj datum spominje kao dan kada su Srbi preglasani.
Članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić položili su cvijeće na grobu ratnog predsjedatelja bh. Predsjedništva Alije Izetbegovića te spomen-obilježju Vječnoj vatri u središtu Sarajeva. Pri tome je Džaferović istaknuo kako vjeruje da će ovaj praznik prihvatiti svi oni koji su danas protiv njegova obilježavanja. “Snagama destrukcije, koje su prisutne i koje ne priznaju ni ovaj praznik, poručujem da je ovo praznik države BiH, pa ako već poštuju Dayton, onda moraju poštovati i 1. ožujka kao državni praznik po načelu kontinutiteta svih pravnih propisa”, rekao je Džaferović.
Istodobno, u Republici Srpskoj bio je posve običan neradni dan. Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović izjavio je da 1. ožujka nije njihov praznik te da pokušaj nametanja toga datuma kao zajedničkog predstavlja nastavak pokušaja unitarizacije. Mediji u RS-u odreda navode kako Srbe 1. ožujka podsjeća na “nelegalni referendum o neovisnosti BiH”. Radiotelevizija Republike Srpske navodi kako na referendum provedenom 1992. godine o odcjepljenju od Jugoslavije većina Srba nije izašla, a na kojem su preglasani od drugih dvaju naroda - Bošnjaka i Hrvata.
U većinskim hrvatskim dijelovima u BiH ovaj datum je protekao bez vidljivih obilježja, uz komentare lokalnih medija kako Hrvati u ovoj zemlji nisu ostvarili jednakopravnost koju su tražili i u referendumskome pitanju s uspostavom unije triju republika, na čemu je inzistirala i Europska zajednica. Na kraju je održan referendum s pitanjem koje nije uključilo i novi unutarnji ustroj zemlje. Dvotrećinska većina građana Bosne i Hercegovine, ponajprije Bošnjaka i Hrvata, glasovala je na referendumu održanom 29. veljače i 1. ožujka 1992. za odcjepljenje te nekadašnje republike od Jugoslavije i proglašavanje neovisnosti. Ubrzo nakon toga u BiH je započeo brutalni rat koji je trajao pune tri i pol godine. Potpisivanjem Mirovnog sporazuma u Daytonu u studenom 1995. godine BiH je ustrojena kao država s dvama entitetima, hrvatsko-bošnjačkom Federacijom BiH i Republikom Srpskom.
