Kako su izvijestili iz Vijeća ministara, sredstva u iznosu od tri milijuna KM iz proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH odobrena su za vođenje međunarodnog investicijskog arbitražnog postupka koji je tužitelj pokrenuo protiv BiH pozivajući se na ranije zaključeni sporazum između BiH i Republike Indije o unaprjeđenju i zaštiti investicija u vezi s njegovim ulaganjem u poduzeće Global Ispat koksna industrija d. o. o. Lukavac (GIKIL d. o. o. Lukavac) - navodi se. Dodaje se kako će se isplata odobrenih sredstava vršiti prema uputama za plaćanje koje će Pravobraniteljstvo BiH sukcesivno dostavljati Ministarstvu financija i riznice za plaćanje troškova za vođenje postupka pred ad hoc međunarodnom arbitražom.
Odgovori na tužbu
- Pravobraniteljstvo BiH zaduženo je, nakon okončanja arbitražnog postupka, radi zaštite financijskih interesa institucija BiH, u skladu s važećim propisima poduzeti odgovarajuće pravne radnje prema nižim razinama vlasti na koje se ovaj arbitražni spor odnosi - objašnjeno je iz Vijeća ministara BiH. To praktički znači da će Vijeće ministara BiH nakon završetka arbitražnoga spora tužiti Tuzlansku županiju. A, primjerice, Republika Srpska je uredno preuzimala sve obveze za arbitraže koje su se odnosile na ovaj entitet. Prema navodima Pravobraniteljstva BiH, Pramod Mittal i drugi, odnosno investitori u GIKIL Lukavac, protiv BiH traže odštetu od 400 milijuna američkih dolara. Ovaj investitor je ranije izbačen iz GIKIL-a zbog, kako su isticali iz Vlade Tuzlanske županije, neizvršavanja obveza. Sada indijsko-britanski magnat tuži BiH po sporazumu između BiH i Indije o unaprjeđenju i zaštiti investicija, a u vezi s ulaganjem u GIKIL. - Dostavljen je odgovor na tužbu i predmet se sada nalazi u fazi razmjene dokaza. Ročište je zakazano za 2. prosinca 2024. u Haagu. Sve troškove vezano uz vođenje ovog postupka snosi BiH jer Vlada Tuzlanske županije odnosno Vlada FBiH na traženje Vijeća ministara BiH nisu prihvatile snositi troškove postupka- ističu u Pravobraniteljstvu BiH. Bosanskohercegovačka strana je angažirala Clausa von Wobesera, svjetski uglednog i poznatog po svojim vještinama zastupanja i strateškom razmišljanju u vrlo složenim sporovima u parnicama i arbitražama. Sudjelovao je u više od 200 međunarodnih arbitražnih i postupaka mirenja, bilo kao arbitar ili savjetnik. Istodobno, Indijci su angažirali Kaja I. Hobera. Za njega se pak navodi kako je tijekom svoje profesionalne karijere savjetovao švedske i strane korporacije i vladine agencije u pitanjima općeg trgovačkog i korporativnog prava, s naglaskom na međunarodnoj arbitraži. GIKIL iz Lukavca nastao je spajanjem KHK Lukavac i Global infrastructure Holdingsa Ltd, a nakon određenih izmjena ugovora kao suosnivač naveden je Global Steel Holdings Ltd (GSHL).
Dobili Nigeriju
Vlada Tuzlanske županije 2003. uime državne kompanije KHK potpisala je ugovor o strateškom partnerstvu s GSHL-om i prepustila mu na upravljanje svoj udio u zajedničkoj kompaniji GIKIL. GSHL je u međuvremenu postao poduzeće u likvidaciji, a na njegovu čelu bio je bivši predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a Pramod Mittal koji je sredinom 2019. uhićen u Lukavcu pod optužbama da je stvorio kriminalnu skupinu koja se bavila izvlačenjem više desetaka milijuna maraka od bosanskohercegovačke kompanije. U međuvremenu su Mittal i njegovi suradnici, odnosno kompanija GSHL, posve izbačeni iz GIKIL-a nakon sudskih odluka, odnosno prijedloga tužiteljstva, koje je taj sud tek tako usvojio. Nedugo nakon uhićenja Pramod Mittal i njegovi suradnici su pušteni na slobodu, za što se pobrinuo njegov brat Lakshmi Mittal, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, držeći veliki udio u čeličnoj industriji. Tada je uplaćena jamčevina od tri milijuna maraka te imovinsko-pravnim zahtjevom od 21 milijun maraka. No, nije dugo trebalo da Indijac pokuša naplatiti izbacivanje iz udjela u GIKIL-u. Mittal tuži državu BiH s obzirom na to da dvije zemlje imaju potpisan sporazum o zaštiti ulaganja. Velika opomena bh. vlastima je drugi proces u kojemu je svojedobno kompanija indijsko-britanskog državljanina dobila arbitražni spor protiv Nigerije.
