Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto predvodit će izaslanstvo dužnosnika u Bosni i Hercegovini, uključujući čelnike pet vladajućih stranaka u zemlji čije stranke čine većinu, s entitetskim, ali i županijskim premijerima sljedećeg tjedna u Bruxelles na Politički forum na visokoj razini, dok će ih s druge strane dočekati povjerenik za proširenje i susjedstvo Olivér Várhelyi kako bi pokušali poslati pozitivnu poruku uoči skorog okupljanja Europskoga vijeća koje bi eventualno moglo razmatrati odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Iz BiH ide poveća "svita" dužnosnika, njih 30-ak, čime će oslikati i složenu strukturu zemlje, ali i istaknuti kako se oko brojnih tema važnih za reforme moraju suglasiti sve razine vlasti kroz njezin Mehanizam koordinacije. Ovaj će se sastanak održati u zgradi Berlaymont te će se tijekom dvosatnog dijaloga istaknuti glavni zahtjevi Europske komisije s jedne te očekivanja BiH s druge strane da što prije krene putem europskih integracija, a što onda podrazumijeva potpuni zaokret prema reformskim procesima.
B. Krišto i Várhelyi
Na kraju tog dijaloga na visokoj razini predviđena je konferencija za novinare na kojoj bi se trebala obratiti predsjedateljica Vijeća ministara Krišto i povjerenik za proširenje Várhelyi. Taj će sastanak biti svojevrsni rezime onoga što su vlasti BiH učinile te priprema za dvodnevno zasjedanje Europskoga vijeća koje čine šefovi vlada i država zemalja članica i koji donose odluku oko odobravanje eventualnog otvaranja pregovora s Unijom. Europsko vijeće predviđeno je za 14. i 15. prosinca, a dan prije početka summit Europske unije o zapadnom Balkanu na kojemu će se također razgovarati o koracima prema integriranju zemalja regije. Nedavno je prigodom posjeta Bosni i Hercegovini predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prenijela predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto kakve rezultate očekuje. Uz četiri zakona kao važan znak predanosti vlasti BiH da slijede očekivanja EU-a, je i sporazum s Frontexom, europskom policijskom agencijom za graničnu i obalnu stražu, s obzirom na velike probleme koje izazivaju ilegalne migracije koje se odvijaju upravo preko BiH. Važno je da je upravo jučer Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine uputilo Vijeću ministara BiH sastav pregovaračkog tima i osnove za vođenje pregovora za potpisivanje sporazuma s Frontexom. Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić, koji nazoči Općoj skupštini Interpola u Beču, istaknuo je da je ovo važan korak BiH na približavanju Europskoj uniji i uspostavljanju suradnje s europskim sigurnosnim agencijama. Nakon završetka unutarnje procedure u BiH te pregovora s Frontexom, BiH će i u ovoj oblasti postati dio zajedničke europske granične sigurnosti. - Vrlo je važno da što prije dođemo do ovog sporazuma koji će pomoći u učinkovitijem nadzoru naše granice i dodatno nas približiti Europskoj uniji. Ovo pokazuje da BiH i oba njezina entiteta mogu biti dio zajedničke europske budućnosti. Posebno sam zadovoljan da je takav pristup prepoznat kao dobar - rekao je tim povodom Nešić. Uz sporazum s Frontexom, vlasti BiH trebaju donijeti i Državni program za usvajanje acquisa (NPAA). Četiri zakona dala bi BiH iz Europske komisije bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Karlsruhe i Banja Luka
To su Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Zakon o sudovima BiH. Izborni zakon također je uvjet, i to ponajprije dio koji se tiče integriteta izbornog procesa. Kod Zakona o sudovima BiH ključno je pitanje sjedište budućeg prizivnog odjela Suda BiH koje se naknadno problematiziralo iz dijela međunarodne zajednice, a onda su ga istaknuli lokalni lideri. Stav da bi drugostupanjski sud na razini BiH trebao biti u Istočnom Sarajevu iznijela je Venecijanska komisija, no s obzirom na odnose u BiH, to pitanje nije uopće važno. Primjerice, sjedište Vrhovnog, ali i Ustavnoga suda Njemačke je u Karlsruheu. Nikome u toj zemlji ne pada na pamet postavljati pitanje, ali ni Venecijanskoj komisiji zašto je tako, je li to opravdano, praktično i racionalno. To je u Njemačkoj, jednako kao i u BiH, stvar političkog dogovora na temelju kojega bi stvari mogle uopće funkcionirati. Zbog toga je inzistiranje na rješenju Istočnog Sarajeva kao sjedišta drugostupanjskoga odjela Suda BiH apsolutno neuvjerljivo, osim ako ne postoje drugi motivi da se problematizira to pitanje. Važno je pitanje i izmjena Izbornoga zakona. Hrvati očekuju da se time ukloni fenomen preglasavanja, ali stranci pak imaju ambicije samo smanjiti mogućnost manipulacija na biralištima.
