U Bosni i Hercegovini ima oko 35.500 tvrtki. Velika većina (95 posto) su mikropoduzeća s manje od 10 radnika te mala poduzeća s od 11 do 49 zaposlenih, kažu iz Svjetske banke. Ovakve tvrtke zapošljavaju više od polovine ukupne radne snage. Ali, ekonomiji su potrebna jaka srednja poduzeća, ona do 250 radnika, koja mogu zaposliti više ljudi i natjecati se na stranim tržištima, navode iz Svjetske banke, piše Večernji list BiH.
Struka podijeljena
Ekonomska struka u Bosni i Hercegovini podijeljena je na one koji smatraju da fokus razvoja trebaju biti mala i srednja poduzeća te one koji smatraju da bez velikih industrijskih giganata, koji će “povući” gospodarstvo, nema stvarnog razvoja. Poslovanje nekadašnjih giganata zasnovano na dogovornoj ekonomiji nije moglo opstati u tržišnoj ekonomiji, pogotovo nakon rata i gubljenja znatnih dijelova tržišta. Nastajala su mala i srednja poduzeća, koja, po statističkim pokazateljima, u svijetu participiraju u BDP-u, zaposlenosti i ostvarenoj dobiti s više od 60 posto.
Skupina stručnjaka u BiH za korporativno upravljanje gotovo je svakoj novoizabranoj vladi iznosila sugestije o potrebi restrukturiranja domaćih državnih poduzeća. To je podrazumijevalo upravljačko, vlasničko, organizacijsko, tržišno i financijsko restrukturiranje. U praksi je malo toga ili gotovo nikako prihvaćeno vezano za sugestije stručnjaka. Popis poduzeća koja su nekad prehranjivala brojne obitelji, a danas su tek ruševine, doista je dug.
Nje bilo sluha
Ako se zađe u bilo koji bh. grad, naći će se brojni primjeri kriminalne privatizacije i tek rijetki svijetli primjer tvrtke koja je, i nakon pretvaranja državnog u privatno, nastavila uspješno poslovati.
U Bosni i Hercegovini nije bilo sluha za mišljenje struke da se proces privatizacije u postratnoj BiH ne može odvijati na način na koji se odvijao u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i drugim zemljama, što je donekle polučilo upravo ono što je privatizacija trebala polučiti.
A to je da transformacija vlasničke strukture ne bude krajnji cilj, nego da bude sredstvo za transformaciju ukupne gospodarske strukture, da se od planske, odnosno od bivše socijalističke ekonomije, prijeđe na tržišni način privređivanja.•