Visoki dužnosnici EU i SAD-a na jučerašnjoj su konferenciji u Europskom parlamentu, koju su organizirali hrvatski europarlamentarci, razgovarali s političkim predstavnicima BiH o budućnosti zemlje 20 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, piše Večernji list BiH. Svi su se složili kako je, nakon niza godina stagniranja na europskom putu, BiH ove godine postigla pomak zahvaljujući novom, posebnom putu koji je EU otvorio za nju, a koji se fokusira na socio-ekonomske reforme, no pomoćnik američkog državnog tajnika Brian Yee Hoyt upozorio je kako treba učiti na pogreškama iz prošlosti jer su se i ranije u BiH pojavljivali razni reformski sporazumi koji, međutim, nisu bili provedeni.
Kako bismo izbjegli ponavljanje pogrešaka, trebamo voditi računa o vremenskim ograničenjima. Potreban je plan, ambiciozniji od postojeće Reformske agende, s ciljevima koje treba poduzeti do 2018., do kampanje za sljedeće izbore. Mi iz SAD-a podržavamo Reformsku agendu, ali nužno ju je provesti puno brže i potrebni su još ambiciozniji ciljevi - rekao je Brian Yee Hoyt. Za razliku od EU, koji se novim pristupom usredotočio prvenstveno na socio-ekonomske reforme, SAD smatra da "ne treba nužno uzmicati pred institucionalnim, čak i ustavnim reformama".
- Prve reforme trebaju biti gospodarske i socijalne, ali to ne isključuje provedbu reformi institucionalne prirode koje su također moguće. U BiH je potrebna djelotvorna izvršna vlasti i ako to zahtjeva promjenu Ustava, onda to ne treba izbjegavati - rekao je pomoćnik američkog državnog tajnika.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović po završetku konferencije u izjavi za "Večernji list" rekao je kako se u izjavama poput ovih vidi prilika za ostvarenje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH.
- Jednakopravnost se može ostvariti i kroz treći entitet i kroz niz drugih rješenja u BiH. Ja sam zagovornik četiri federalne jedinice, od kojih će jedna biti s dominantnom hrvatskom većinom. Znači, postoji jako puno modela i danas o njima ne pričamo. Mi danas pričamo o jednoj vitalnijoj stvari za BiH, a to je Izborni zakon - kaže Čović, dodajući da pitanje novog Izbornog zakona mora biti završeno u sljedeća dva mjeseca.
- Ako dogovorimo taj Izborni zakon, mi smo za sva vremena riješili da Hrvate u Predsjedništvo i u Dom naroda ne bira neki drugi narod. Jednako tako, i Bošnjake i Srbe. Ako to uspijemo, stvorili smo ambijent u kojem ćemo bez problema praviti i ove ustavne promjene. Čuli ste Yeea, to je neminovnost, on kao Amerikanac, misli kako ćemo već do kraja 2018. o tome razgovarati - dodaje predsjedatelj Predsjedništva BiH. Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federica Mogherini naglasila je da i u Europi i u BiH treba raditi na stvaranju "prostora razumijevanja i suradnje u kojem se svačija prava poštuju".
- Nema ničeg lošeg u držanju do nacionalnog identiteta. Upravo suprotno, to može biti pozitivno. Ali, ako inzistiranje na nacionalnom identitetu služi tome da se odmakne pozornost od stvarnih problema kao što su ekonomija ili europske reforme, onda to postaje opasno - rekla je Mogherini. - BiH doista čekaju ozbiljni zahvati, nadam se da će se oko njih postići konsenzus u samoj zemlji i da neće dogovori biti nametani kao što je to bilo prije 20 godina - rekao je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
Bakir Izetbegović i Dragan Čović jučer su imali sastanak s predsjendikom EEP-a Josephom Daulom, europskim povjerenikom za proširenje Johannesom Hahnom i drugim dužnosnicima s kojima su razgovarali o stanju u BiH i budućim rješenjima.
