Ukupna vrijednost “izvezenog” ljudskog kapitala u razdoblju 2014 – 2018. godine procjenjuje se na gotovo 4,5 milijardi maraka.
To se navodi u Prijedlogu izvješća o provođenju politike o suradnji sa iseljeništvom za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se poziva na podatke iz publikacije “Održivost emigracija iz BiH”, čiji su autori Anto Domazet, Vjekoslav Domjan, Almir Peštek i Faruk Hadžić.
“BiH je jedna od vodećih europskih emigrantskih zemalja i spada među 11 emigrantskih zemalja u svijetu. Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 posto (postotak ukupnog stanovništva), a broj izdanih boravišnih dozvola prvi put građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. godine kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama EU”, navodi se u Prijedlogu izvješća o provođenju politike o suradnji sa iseljeništvom, pišu Nezavisne novine.
Kako se dodaje, priroda emigracija iz BiH se mijenja u smislu da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele obitelji, što ima dugoročne posljedice po BiH, jer se na ovaj način gubi demografska supstanca u smislu radnog i reproduktivnog potencijala države.
“Indikativno je i zabrinjavajuće da se iseljavaju i osobe koje su zaposlene ili već imaju biznis. Iselili su se ili se iseljavaju oni koji su u BiH stekli obrazovanje, znanja i vještine. Na ovaj način BiH praktično izvozi, u najnepovoljnijim uvjetima razmjene, teško izgrađeni ljudski kapital. Ukupna vrijednost ‘izvezenog’ ljudskog kapitala u razdoblju 2014 – 2018. godine procjenjuje se na 4.492,9 milijuna KM ili 56.872 KM po osobi”, navedeno je u ovom dokumentu, koji je u procesu konzultacija.
“Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva milijuna i 2,2 milijuna osoba koje vode podrijetlo iz BiH, a od ovog broja njih 1,8 milijuna je rođeno u BiH. Iako su napustili BiH, najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno s mjestima podrijetla, s izraženom željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH”, navodi se u dokumentu.
Iskustva Ministarstva u radu sa iseljeništvom, kao i brojna istraživanja, potvrđuju da je iseljeništvo najviše zainteresirano za doprinos razvoju BiH putem prijenosa znanja i iskustva. Međutim… S novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla, a upravo nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrirane u zemljama prijema, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla”, navodi se u dokumentu.
Sociolog Vladimir Vasić kaže kako smo u prošla vremena imali migracije pretežno zanatlija i nekvalificiranih radnika, a danas imamo vrlo veliki problem jer nam idu gotovi studenti, odnosno stručnjaci, tj. profesionalci, a sa sobom nose i profesionalni kapital i ljudski resurs.
“Dakle, dvostruki resursi nam odlaze. A te države nam vraćaju ‘istrošenu’ radnu snagu, odnosno ti ljudi se vraćaju u trećoj životnoj dobi, a tamo rađaju potomstvo, nove generacije, koje nikakve veze nemaju sa svojim korijenima, nacionalnim podrijetlon. Tako gubimo buduće generacije”, rekao je Vasić za Nezavisne.
S druge strane, ekonomist Slaviša Raković kaže kako je očito da BiH gubi potencijal, u smislu kvalitetne i stručne radne snage, ali BiH, istovremeno, dobiva novac koji ti ljudi šalju ovamo, tako da je ta računica otprilike poravnata.
“Ne treba zaboraviti ni to da bi veliki broj umirovljenika mogao ovdje trajno nastaniti i svoje prihode premnijeti ovamo. To su prihodi iz inozemnih mirovinskih fondova”, naglasio je Raković.
