Toplinski valovi s kojima se bh. građani bore posljednjih dana, ako je vjerovati prognostičarima, potrajat će cijelo ljeto, piše Večernji list BiH. Iako je ljeto stvoreno za uživanje, moramo imati na umu da se ne smijemo tek tako opustiti, posebice kada je riječ o konzumaciji hrane i pića, kako bismo izbjegli učestalu pojavu pri visokim temperaturama, a to je trovanje hranom.
Visokorizične namirnice
Prema riječima epidemiologa, trovanje hranom ljeti je sezonsko oboljenje jednako kao što je tijekom zimskih mjeseci gripa. - Tijekom ljeta problem često može stvoriti i brza hrana koja nije dovoljno termički obrađena za razliku od one koja se dulje kuha ili peče. U majonezi i pilećem mesu sporna je salmonela. U malim količinama ta bakterija ne predstavlja problem. Međutim, ako je majoneza, čiji je osnovni sastojak jaje, izložena dulje sobnoj temperaturi, salmonela se razmnožava i može prouzročiti probleme - objašnjavaju epidemiolozi, navodeći simptome koji se uglavnom javljaju nakon trovanja hranom. - Najčešće su to povraćanje, povišena tjelesna temperatura, proljev, malaksalost, grčevi u trbuhu, glavobolja i groznica. Svima onima koji se u bilo kojem trenutku suoče s nekim od tih simptoma preporučujemo da se obvezno jave liječniku - upozoravaju epidemiolozi.
Jasno je kako su neke namirnice tijekom visokih temperatura označene kao visokorizične, a među njima su jaja, riba, meso, mlijeko, kao i svi proizvodi koji se prave od njih, zbog čega se poziva na dodatni oprez prilikom njihove konzumacije. Ono na što se stalno upozorava je i pravilno čuvanje namirnica. Nutricionisti ističu kako temperatura zraka u hladnjaku treba biti najviše pet Celzijevih stupnjeva, posebice ako u njemu čuvate meso. Bude li temperatura imalo viša, namirnice će se brzo pokvariti i prije isteka roka. - Uvijek pokrijte, poklopite ili zamotajte hranu u hladnjaku. U njemu je zrak ekstremno suh i brzo će isušiti hranu ako nije pravilno spremljena. Riba mora biti vrlo svježa i treba se čuvati na temperaturi nižoj od tri stupnja, posebice tunjevina, haringa i skuša.
Osnovno je pravilo da uvijek iz zamrzivača i hladnjaka vadite najstarije pripremljene namirnice. I još jedna vrlo važna stvar - ako sumnjate u ispravnost neke hrane ili ne znate koliko je dugo u hladnjaku, bacite je - ističu nutricionisti. Kako konzumacija sumnjive hrane može biti itekako opasna, pokazuju podaci Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), prema kojima su u 33 države u 2021. godini bila 3143 incidentna slučaja s 21.513 oboljelih, od kojih je 1830 hospitalizirano, dok je uslijed trovanja hranom službeno preminulo 48 osoba. Bolesti koje se prenose hranom variraju od blagih do vrlo ozbiljnih simptoma te mogu dovesti do smrti. Samo kad je hrana sigurna, možemo u potpunosti imati koristi od njezine nutritivne vrijednosti, što doprinosi razvoju mentalnih i društvenih koristi dijeljenja sigurnog obroka. Godišnje jedna od deset osoba konzumira neispravnu hranu ili čak dođe i do trovanja.
Ljudsko ponašanje uvelike može spriječiti zaraze i trovanje hranom (bakterije, virusi i paraziti), kemijske ostatke, biotoksine i druge štetne ili opasne tvari koje mogu doći do nas, objavila je Institucija za zdravlje i sigurnost hrane.
Opterećenje hranom
Ono o čemu također treba voditi računa tijekom ljeta je da ne opterećujemo organizam hranom koja sama po sebi uzrokuje dodatno zagrijavanje tijela, upozoravaju stručnjaci. To znači da organizam ne treba opterećivati velikim količinama crvenog mesa, luka, jakih začina, masnoća… - Prvi korak u suočavanju s ljetnim vrućinama trebao bi biti unos veće količine vode. Nastojte izbjegavati umjetne sokove i ledene čajeve, pivo i kavu jer sadrže tvari koje će dodatno opterećivati tijelo. Uostalom, jedino prirodna voda sadrži elemente prijeko potrebne ljudskom tijelu kako bi moglo normalno funkcionirati. U vrijeme ljetnih vrućina izbjegavajte hranu koja zagrijava tijelo, kao što su meso, jaja, med, crvena leća, cikla, luk, šljive, heljda, kukuruz, bademi, kikiriki, suncokretove sjemenke, orah. Za vrijeme ljetnih vrućina nemojte izbjegavati ugljikohidrate kao što su krumpir i tjestenina. Naprotiv, oni će vam dati dovoljno snage i energije da se oduprete ljetnoj iscrpljenosti, ali ih konzumirajte u manjim obrocima.
S druge pak strane, izbjegavajte hranu koja sadrži puno proteina ili masnoća jer je teška za probavu i može podići tjelesnu temperaturu, navode stručnjaci. Kada je riječ o voću, ističu, odličan izbor je lubenica. Sastoji se od 90 posto vode, ali svakako ćete se zasititi konzumirajući je bez obzira na vrlo mali broj kalorija, dok je svježe povrće najbolje koristiti za pripremu salata, pri čemu trebate birati ono bogato vodom, kao što su zelena salata, krastavci, tikvice, rajčica, paprika, kako bi organizam dobio mnogo tekućine i što lakše probavio unesenu hranu.
