Švedski diplomat na čelu Ureda EU u BiH razumije frustracije predstavnika različitih naroda, ali ističe kako će ih najjednostavnije riješiti u pregovorima s EU.
Prilično rezignirano ste zvučali ovoga tjedna kada ste poručili političarima u BiH da jedno rade, a drugo obećavaju dužnosnicima Europske unije. Što je isprovociralo takvu reakciju?
- Ono što je ovdje problem jest da često imamo situaciju da se nama govori jedno, a u realnosti imamo blokadu zakona u parlamentima. Razumijemo da je to dio politike, kao što je to slučaj i u državama članicama, ali je možda taj rascjep prevelik između stvarnosti i fikcije. Ono što mi želimo za ovu zemlju je, prije svega, unapređenje gospodarstva u zemlji, bolje perspektive za građane, a to sa sobom podrazumijeva neminovnu transformaciju. Nemoguće je zadržati status quo, a istodobno biti vjerodostojan podnositelj zahtjeva za članstvo u EU. Ako netko misli da nekim čudom BiH može ostati neizmijenjena, onda odmah mogu reći da griješi. Mi želimo podržati stvaranje radnih mjesta, ne samo za mlade ljude nego i za starije generacije čija su radna mjesta ugrožena zbog procesa pretvorbe. Dalje govorimo o potrebi smanjenja javnog sektora jer, gledajući izdvajanja po glavi stanovnika, imate jedno od najvećih na svijetu. A to nije dobro za gospodarstvo. Ovdje postoji dosta interesa, neki od njih su i nacionalni. Često sam puta isticao da nije Dayton problem, nego interesi koji koriste složenu strukturu zemlje. No, istodobno možete primijetiti da sam ja prilično optimističan, ali sada smo došli do jedne prijelomne točke kada se moraju donijeti teške, a ne kozmetičke odluke.
Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
