Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se kako će do 2030. godine broj smrti koje uzrokuju porasti sa sadašnjih 17,5 milijuna na 23 milijuna. Ovaj uzrok smrtnosti na vrhu je ljestvice i u BiH.
Promjena navika
Kako je objasnila ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Bosansko-podrinjske županije koji dostavlja te podatke dr. Medina Bičo, 2021. u toj je županiji umrlo 388 stanovnika, među kojima 197 žena i 191 muškarac. - Stopa općeg mortaliteta ima srednju vrijednost koja iznosi 17,3 na tisuću stanovnika, a uglavnom se najviše umiralo od kardiovaskularnih bolesti. To su bolesti srca i krvnih žila, od kojih je ukupno umrlo 177 osoba te je najčešći uzrok smrti iz ove skupine bio srčani udar. Slijede bolesti srca i moždani udari - precizirala je za Fenu Bičo navodeći ostale uzroke smrtnosti u toj županiji. - Na drugom mjestu je COVID-19, od kojeg su u toj godini umrle 63 osobe, a na trećem su mjestu maligne neoplazme, karcinomi. Četvrti uzrok smrti su oboljenja respiratornog trakta - organa za disanje. Na petom mjesto su oboljenja probavnih organa, odnosno digestivnog trakta - kazala je Bičo za Fenu. Naglasila je kako su vodeći uzroci smrti povezani s visokom prevalencijom faktora rizika te visokim postotkom udjela kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva.
- Kardiovaskularne bolesti su bolesti koje se mogu prevenirati jer imamo promjenjive i nepromjenjive čimbenike, a genetska predispozicija, dob i spol su nešto na što ne možemo utjecati. Međutim, promjenom životnih navika u znatnoj se mjeri ti rizici mogu smanjiti na minimum. Nažalost, ova stopa smrtnosti govori nam kako još uvijek živimo nezdravim stilom života i da smo populacija u kojoj je još mnogo zastupljeno konzumiranje nikotina, smanjena tjelesna aktivnost, pretilost, nezdrava prehrana i nereguliranje kroničnih bolesti, kao što su šećerna bolest i visok tlak jer to su sve bolesti koje utječu upravo na udio ovakve smrtnosti - kazala je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo BPŽ-a za Fenu.
Prema podacima, ukupan udio smrtnosti u BiH od kardiovaskularnih bolesti viši je od 50%, dok je taj broj u drugim zemljama upola manji. Prof. dr. Zumreta Kušljugić, predsjednica Udruge kardiologa BiH, kazala je u povodu obilježavanja Svjetskog dana srca za Faktor kako je jedini način da se taj nepopularni broj smanji da se s građanima tijekom cijele godine radi na prevenciji koja uključuje uvođenje zdravih životnih navika u koje se ubrajaju zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, reduciranje tjelesne vježbe, prestanak pušenja te kontroliranje šećera i tlaka. - U BiH čak 54% uzročnika smrtnosti otpada na kardiovaskularne bolesti, ali tu nije samo infarkt srca nego i moždani udar, periferne arterijske bolesti... Što se tiče prevencije, ona ne ovisi samo o nama jer smo mi kardiolozi na sekundarnoj i tercijarnoj razini, dok u primarnoj zdravstvenoj zaštiti rade liječnici obiteljske medicine koji trebaju procjenjivati kardiovaskularne rizike - kazala je Kušljugić za Faktor.
Spriječiti uzroke
Dodala je kako je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH s kolegama iz RS-a posljednjih godina radio program koji je primjenjiv u svim ambulantama obiteljske medicine, što znači da je svaki liječnik koji tamo radi trebao odraditi primarnu prevenciju. - To znači da je obiteljski liječnik dužan svom pacijentu kod kojeg postoje indicije procijeniti kardiovaskularni rizik i tako spriječiti uzroke koji dovode do infarkta - kazala je, među ostalim, Kušljugić.
Do 2030. broj će porasti sa 17,5 mil. na 23 mil.
Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
