Gotovo tri desetljeća nakon završetka krvavog rata Bosna i Hercegovina i dalje živi u prošlosti, piše Večernji list BiH. Osim neupitne kulture sjećanja i odavanja počasti žrtvama na svim stranama, tragična prošlost koristi se, uglavnom zloupotrebljava, i u dnevnopolitičke svrhe.
Prošlost i samo prošlost
Ispostavilo se da je najbolji način za sabotažu određenih procesa, poglavito onih političkih, medijski i svaki drugi povratak u prošlost i otvaranje bolnih rana. Manipulacija emocijama nije nikakav bosanskohercegovački izum, ali je ovdje gotovo pa usavršena. Proteklih dana opet svjedočimo novom slučaju "Kordić", odnosno medijsko-političkoj eksploataciji godinu dana stare snimke, u kojoj se jedna dvosmislena izjava (izvan konteksta) ovog haaškog osuđenika uzima kao mjera stvari za aktualne političke procese u Bosni i Hercegovini.
Reakcije na hrvatskoj strani na priču potaknutu iz Sarajeva su dvojake. Prema jednima, snimka je planski puštena u javnost na isti dan kada se obilježava pogibija osmero hrvatske djece od granate Armije BiH u Vitezu kako bi se skrenulo pozornost s ovog nikada kažnjenoga zločina. Drugi, pak, smatraju da je krajnji cilj (ponovno) prikazati aktualnu hrvatsku politiku u BiH kao zločinačku, fašističku... U konačnici, srušiti ozračje političkog dogovora i međunacionalne suradnje koju gradi nova vlast na državnoj, a posebno federalnoj razini. Tomu u prilog ide i stalno medijsko potenciranje fotografije s Kordićeva dočeka iz Haaga, a na kojoj su neki od čelnika Hrvatskog narodnog sabora BiH. Dakako, prešućuje se da su haaške i druge osuđenike za ratne zločine iz vlastitih naroda dočekivali i primali u svojim uredima najviši bošnjački i srpski dužnosnici. Neki od njih i nedavno.
Ako se i mogu "razumjeti" politički motivi stalnog vraćanja u prošlost, teško je odgovoriti na pitanje kada će to prestati i kada će se tragična povijest ovih prostora prestati koristiti za ostvarivanje nekih ciljeva. Odnosi se to i na stalno potenciranje razlika o poimanju nekih događaja iz bliže i dalje prošlosti, negiranja zločina koji su nedvojbeno počinjeni, vrijeđanja žrtava. Čini se kako je najlakši način za nečiju političku diskreditaciju ili podizanje međunacionalnih tenzija upravo prizivanje događaja iz ratne prošlosti.
Teško je očekivati da se to promijeni u skorijoj budućnosti. Naravno da tomu u prilog ide i činjenica da pravosuđe nije na odgovarajući način procesuiralo većinu ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, kao i da ni na jednoj strani, odnosno ni u jednom narodu ne postoji istinska spremnost da se prihvate zločini počinjeni u njegovo ime. Bosna i Hercegovina će, ipak, morati više gledati u budućnost, a njezini narodi raditi na suradnji i povezivanju žele li da se situacija popravlja.
Na to konstantno pozivaju i bosanskohercegovački prijatelji i saveznici, a ponajprije Sjedinjene Američke Države i Europska unija. S obiju adresa stižu stalni pozivi da se, unatoč teškom ratnom nasljeđu i podjelama iz prošlosti, Bosna i Hercegovina okrene izgradnji bolje budućnosti. Konkretan doprinos tomu je i dodjela kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini, kojim je Europska unija pokazala da priča o europskoj perspektivi BiH nije samo priča, već da postoji i jasan put do ostvarenja tog cilja. Članstvo u Europskoj uniji sigurno bi pomoglo da se prevladaju ratne traume, a bolji životni standard i uređenije društvo osigurali bi i trajnu stabilizaciju Bosne i Hercegovine kao dijela ujedinjene Europe.
Važnost europskog puta
Bosnu i Hercegovinu tu ne treba promatrati izolirano u odnosu na ostatak regije jugoistočne Europe. Slični problemi povezani s krvavom prošlosti muče i susjedne zemlje i dodatno utječu na ukupnu stabilnost ovog prostora. Nerijetko se međunacionalne tenzije prenose i preko međudržavnih granica i otežavaju suradnju, zajednički europski put. EU je svakako spreman pomoći da se BiH i druge zemlje istinski okrenu europskoj budućnosti. Obilježavajući Dan Europe u svibnju ove godine, posebni europski izaslanik u BiH Johann Sattler jasno je to i pokazao, posebno naglašavajući ulogu mladih, novih generacija u izgradnji stabilne i prosperitetne države.
- Snažnija zaštita ljudskih prava i okončanje diskriminacije, sada više nego ikada, učinkovita borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita, čišća energija i zrak, kvalitetnije obrazovanje - sva ta poboljšanja su nužna za vašu europsku budućnost i odraz su snažne želje građana ove zemlje. Koristim priliku spomenuti i jednu specifičnu skupinu građana, čiji se glas često ne čuje i zanemaruje, a koji u rukama drže ključeve budućnosti ove zemlje - mlade ljude. Danas su s nama mladi europski veleposlanici, skupina mladih ljudi koji dijele naša uvjerenja da je budućnost ove zemlje pravedno, mirno i demokratsko društvo. Nastavit ćemo neumorno raditi na pomoći Bosni i Hercegovini u ostvarenju cilja članstva u Uniji. Nastavljamo biti najveći partner, investitor i donator ove zemlje - poručio je tada Sattler.
djelimično ispravan članak, a to je da se snimak iskoristio zato što je nekim odgovaralo. Neispravan, jer je nedopustivo ne komentirati zličinca koji bi to sve ponovio i reći da bi trebalo ovakve vratiti opet na rehabilitaciju jer su Bradara i Sanjica u krivu kad kažu da se čovek rehbilitovao i da nije zločinac. Uvrijedili su čovjeka jer se on s time ponosi, a oni bi to umanjili. Bestidnice, vređaju tako religioznu i osjetljivu pastirsku dušu.