Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik EK Josep Borrell i na svom je blogu objavio tekst o odnosima zemalja Zapadnog Balkana koji prenosimo u cijelosti.
"Ove subote, 18. ožujka, sazivam sastanak na visokoj razini u okviru Dijaloga Beograda i Prištine. Sastanak se razlikuje od prethodnih i to ne samo po tome što se umjesto u uobičajenim salama Europske službe za vanjske poslove u Bruxellesu, ovaj put s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem sastajem u regiji, u Ohridu, Sjevernoj Makedoniji. Drugačiji je i zbog toga što ćemo našu raspravu usmjeriti na Aneks o implementaciji nedavnog sporazuma EU koji će dovesti do dugoročne normalizacije odnosa između Kosova i Srbije. I jedno i drugo će, suštinski, dovesti do normalizacije života u regiji i otvoriti put Kosova i Srbije ka EU.
Zapadni Balkan je drugačiji od bilo koje druge regije u neposrednom susjedstvu EU, što sam shvatio i prije nego sam u prosincu 2019. godine preuzeo dužnost visokog predstavnika EU i potpredsjednika Europske komisije.
Jedan od koraka koji prethode imenovanju na poziciju šefa diplomacije EU jeste saslušanje pred Europskim parlamentom. U mojoj polemici s parlamentarcima, posebna pažnja je bila posvećena ovoj regioji u europskom okruženju, a iznad svega mojim planovima i idejama u vezi Dijaloga o normalizaciji odnosa, koji je u tom trenutku EU podržavala već cijelo desetljeće. Tom prilikom sam se obvezao da će moja prva bilateralna posjeta u svojstvu visokog predstavnika EU i potpredsjednika Europske komisije biti Kosovu i Srbiji. To obećanje sam i održao.
Čim sam službeno preuzeo dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije, Zapadni Balkan je prirodno postao jedno od težišta moje pažnje. Svaki put kad se sastanem sa predstavnicima civilnog društva tijekom brojnih posjeta regiji, uvijek mi jasno naglašavaju da većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi biti zaglavljena u devedesetim, stalno suočena sa zaostavštinom prošlosti. Žele gledati naprijed, a ne unatrag, živjeti u demokracijama vođenim vladavinom prava, u društvima koja pružaju mogućnosti za sve. Želja da budu dijelom naše zajednice vrijednosti nije nedosanjani san te stoga cijelo rukovodstvo EU, te ja osobno, podržavamo njihove težnje. Zapadni Balkan je dio Europe i nije moneta za Putinovo potkusurivanje u njegovim imperijalističkim snovima.
Međutim, da bi otvorili put ka ostvarenju svog cilja članstva u EU, Srbija i Kosovo moraju normalizirati odnose. Ne postoji način da se to zaobiđe. EU ispunjava svoj dio zadaće i Dijalog Beograda i Prištine je okosnica mog mandata. Vijeće se usuglasilo s mojim prijedlogom imenovanja veleposlanika Lajčaka za posebnog predstavnika EU za Dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, a njegov prvi zadatak je ubrzati proces. A to smo i uradili. U 2020. godini smo održali niz sastanaka na visokoj razini te u svojstvu glavnog pregovarača u Bruxellesu s fokusom na pregovore o sveobuhvatnom pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji uređuju sva otvorena pitanja.
Nitko nikada nije rekao da će tako monumentalan zadatak, kao što je postizanje sporazuma o normalizaciji, biti jednostavan. Bilo je uspona i padova, a često su se naizgled mala i tehnička pitanja pokazivala kao izrazito osetljiva i politička, s potencijalom da prerastu u nasilje.
Ruska agresija protiv Ukrajine promijenila je cijelu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji, već se mora promatrati u aktualnom širem geopolitičkom kontekstu, u odlučujućem trenutku u europskoj povijesti.
Ali umjesto da napredujemo ka široj slici normalizacije odnosa kako bismo Europu učinili sigurnom i osigurali bolju budućnost za sve u regiji, u drugoj polovici 2022. godine, naše vrijeme i energija su se crpili na upravljanje krizama, barikade i prijetnje nasiljem te pritiskajućim rokovima. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali smo uspjeli.
Ovaj začarani krug kriza na rubu eskalacije ili čak nasilja morao je prestati. Stoga smo u rujnu 2022. godine, uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja, predstavili hrabar prijedlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Prijedlog koji bi stavio točku na upravljanje krizama i umjesto toga preusmjerio pažnju na normalizaciju i pomirenje te pomogao cijeloj regijida napravi korak ka Europi.
Tijekom posljednjeg sastanka na visokoj razini između dva lidera, koji sam sazvao 27. veljače ove godine, postigli su suglasnost da nisu potrebne dalje diskusije o Prijedlogu Europske unije o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, dokumentu kojeg je podržalo svih 27 država članica EU na sastanku Europskog vijeća u veljači, što nije mali podvig i predstavlja važan korak naprijed. Ali, još nije gotovo.
Zato je sada trenutak da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor mogućnosti zatvori pred očima ljudi u regiju, kao što je već više puta viđeno u novijoj povijesti.
Sada je vrijeme da Srbija i Kosovo postignu suglasnost o Aneksu o implementaciji, kao sastavnom dijelu Sporazuma, te usuglase načine provedbe njegovih odredbi.
EU nije tek puki zapisničar ali ni strana u Dijalogu. Mi jesmo i ostajemo posrednik u Dijalogu. EU je krajnja destinacija za Srbiju i Kosovo. Nastavit ću neumorno radižti na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za države članice EU, u skladu je sa međunarodnim pravom i europskom pravnom stečevinom i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Sporazum koji je na stolu predstavlja važan korak ka tom cilju.
Ovo je trenutak da lideri Kosova, Srbije i cijeloga Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridružavanja čitavog regiona u EU.
„Zadaća lidera je da svoje ljude sa sadašnjih pozicija dovedu tamo gdje nikada nisu bili“, rekao je jedan od mojih iskusnih kolega. Zadaća lidera je i da ljudima osiguraju željenu kvalitetu života, i dodao bih, kvalitetu života koju nosi članstvo u EU", napisao je na blogu.
