Ostalo je svega nekoliko tjedana do objavljivanja općih izbora, a bh. političari imaju sve manje vremena. Postoji dogovor da su reforme nužne. Ono što nedostaje je politička volja da se postigne kompromis. Kao građani jedne demokratske zemlje, ljudi u BiH imaju pravo očekivati da se izbori održe, a njihovi rezultati provedu.
Jako smo zabrinuti činjenicom da bh. lideri zanemaruju svoju odgovornost i ne shvaćaju ozbiljno rizik izbijanja političke krize.
To je neprihvatljivo. Ako se rezultati općih izbora ne budu mogli provesti, bit će jako teško formirati institucije vlasti. To će imati negativne posljedice za svakoga građanina. Zašto? Zato što baš te institucije usvajaju proračune, a iz tih proračuna izdvaja se novac za troškove komunalija, poput vodoopskrbe, grijanja, škola, zdravstvene zaštite i mirovina. Bez funkcionalne vlasti doći će do društvenih i ekonomskih komplikacija.
Potreba za kompromisom
Bh. lideri snose odgovornost i imaju kapacitet postići kompromis. Uvjereni smo kako će jednog dana BiH zauzeti mjesto koje joj pripada u EU i NATO savezu.
Stoga se na izazove mora odgovoriti internim, a ne nametnutim rješenjima. Političari se biraju kako bi jamčili građanima sigurno i stabilno okruženje - za ispunjenje ove obveze bit će nužan kompromis svih. Spremni smo nastaviti pružati potporu sastancima između stranaka i pravnu pomoć naših stručnjaka. Rješenje je moguće. Ključ je politička volja koju mora pokazati svaki lider u BiH. Što bi građani mogli razumno očekivati i tražiti od svojih političkih lidera?
U funkcionalnoj demokraciji građani imaju pravo birati svoje lidere i imaju pravo na funkcionalnu vlast koja će se formirati nakon izbora. Politički lideri moraju postići dogovor o minimumu nužnih promjena kako bi se listopadski izbori održali i njihovi rezultati proveli - kako bi se riješilo pitanje izbora Doma naroda u Federaciji BiH uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” i postojeći pravni okvir.
Što je odlučeno u slučaju ‘Ljubić’
Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. donio odluku da određeni dijelovi teksta Izbornog zakona BiH nisu u skladu s Ustavom BiH jer dovode do prekomjerne ili nedovoljne zastupljenosti određenih etničkih skupina iz određenih područja. Ustavni sud je zakonodavcima dao šest mjeseci za usvojiti nužne promjene kako bi se riješio taj problem. U srpnju 2017., nakon što Parlament nije reagirao, Ustavni sud je intervenirao i izbrisao dva dijela Izbornog zakona. Taj potez Ustavnog suda, iako opravdan nedjelovanjem Parlamenta, ostavio je vakuum u odredbama Izbornog zakona koje govore o raspodjeli mandata u Domu naroda Federacije BiH. Na političkim strankama je odgovornost pronaći trajno rješenje u skladu s presudom u slučaju “Ljubić” koja zahtijeva proporcionalniju zastupljenost, čime bi se omogućilo formiranje Doma naroda Federacije. To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke geografske zastupljenosti jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti. Stranke su razgovarale o nekoliko mogućih opcija, ali su do sada odbijale kompromis.
Što još treba uraditi
Postoje i druge stvari koje sada treba promijeniti kako bi se osiguralo da institucije funkcioniraju na demokratski način. Primjerice, Klub Srba u Domu naroda Federacije BiH, koji treba imati 17 izaslanika, trenutačno ih ima samo 13. Klubovi Bošnjaka i Hrvata imaju po 17 izaslanika, a Klub ostalih također ima propisani broj od 7 izaslanika. Sve su stranke pokazale spremnost izvršiti promjene kojima će se osigurati da tri konstitutivna naroda, uključujući Srbe, budu u potpunosti zastupljena u Domu naroda FBiH - što je dobar primjer koji pokazuje da stranke, kada žele, mogu postići kompromis. Stranke također trebaju naći rješenje za izborni ćorsokak u kojem se nalazi Mostar gdje izbori nisu održani od 2008. To je potpuno neprihvatljivo u zemlji koja ide europskim putem. Na kraju političke stranke trebaju iskoristiti priliku promijeniti i poboljšati vjerodostojnost i transparentnost izbornog procesa na osnovi preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS koje su urađene nakon općih izbora 2010. i 2014. godine.
Europski sud za ljudska prava donio je nekoliko odluka koje su bosanskohercegovački lideri do sada ignorirali. Jedna se odnosi na izbore triju članova Predsjedništva BiH, ali stranke se ne mogu složiti oko tumačenja ove odluke, a vremena je jako malo. Rješenje koje se odnosi na Predsjedništvo, a koje ne bi bilo u skladu s relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava, predstavljalo bi korak unatrag na putu BiH prema EU i NATO savezu. Europski sud za ljudska prava također zahtijeva promjene u Domu naroda BiH, a potrebno je promijeniti i neke druge stvari, čime bi se poboljšao politički sustav u ovoj zemlji kako bi više bio u službi građana. Ali, stranke se prvo moraju fokusirati na prioritete koji uključuju Dom naroda FBiH i Mostar, a pričekati razdoblje nakon izbora za rješavanje ostalih pitanja, uključujući Predsjedništvo, u skladu s relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda.
Zašto je to bitno?
Izborna reforma je bitna jer izravno utječe na to tko će zastupati građane i tko će voditi zemlju. Sada nije vrijeme da se stranke ukopavaju na svojim pozicijama kojima se podriva napredak Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme za lidere za pokazati svoje liderstvo kroz kompromis. Ako se ova pitanja ne riješe, to će imati ozbiljne negativne posljedice i potkopat će nastojanja Bosne i Hercegovine napredovati. Uspješni demokratski sustavi izgrađeni su na odgovornim institucijama i uvažavanju volje građana. Nespremnost političkih lidera izdići se iznad uskih interesa šalje poruku da bosanskohercegovački izabrani predstavnici vjeruju u demokratske norme samo onda kada je to politički prikladno. Na kraju krajeva, građani BiH su ti koji daju političarima ovlasti zastupati ih te mogu, i trebali bi, tražiti odgovornost od svojih izabranih dužnosnika.
Izborna reforma jest komplicirana. Ali, vrijedi kompromisa - kako bi se izbjegla politička ili ekonomska kriza, kako bi se osigurao pravičniji sustav zastupanja, kako bi BiH djelovala više u skladu s europskim standardima i kako bi se zaštitili građani BiH.
Prionimo na posao.•
