Lideri stranaka iz Federacije BiH Dragan Čović (HDZ BiH), Martin Raguž (HDZ 1990.), Fahrudin Radončić (SBB), Zlatko Lagumdžija (SDP) i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović jučer su u odvojenim susretima imali razgovore s predstavnicima EU-a u Sarajevu oko konačnog dogovora i rješenja presude u slučaju “Sejdić - Finci”. Kako se doznaje, tijekom razgovora s čelnicima političkih stranaka Fueleova izaslanica, zamjenica predstojnice njegova ureda Jana Katarina Lolić Šindelkova i posebni predstavnik EU-a u BiH Peter Sorensen imali su odvojene razgovore s čelnicima dva HDZ-a koji su u razgovorima prenijeli svoje viđenje rješenja.
Napravljena je jedna preslika stanja, odnosno, točnije, izneseni su primjeri dosljednosti i nedosljednosti bošnjačke strane u dosadašnjim pregovorima. Nakon razgovora s hrvatskim predstavnicima, isto europsko izaslanstvo razgovore je vodilo s predstavnicima Bošnjaka Fahrudinom Radončićem, Bakirom Izetbegovićem i Zlatkom Lagumdžijom o istim pitanjima. Sagledali su njihovo viđenje stvari i rješenja. Dragan Čović i Martin Raguž jasno su ukazali da se jednakopravnost Hrvata mora osigurati u BiH, te da je nužno uvažiti princip da Hrvatima drugi ne mogu birati člana Predsjedništva BiH.
Upravo se obaranjem svih dosadašnjih prijedloga čini sve kako bi Bošnjaci i dalje birali dva člana Predsjedništva u Federaciji BiH - bošnjačkog i hrvatskog. Hrvati u FBiH moraju definirati svog člana Predsjedništva BiH. Razgovarano je o dva načina kako bi se moglo doći do rješenja presude, i to da u Federaciji BiH budu dva fiksna izborna područja iz kojih bi se birao bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH, što SDP od početka ruši, te drugi u tzv. plutajućim izbornim jedinicama u 5 + 5 županija. Razgovaralo se i o Brčkom, pa je predloženo da ono u izbornom području bude pod Tuzlom jer je to najbliža županija.
Nakon pojedinačnih razgovora, kako doznajemo, upriličen je zajednički sastanak pet stranaka i posrednika Europske unije. Postoje i opći uvjeti o kojima je razgovarano. Naime, da bi se Ustav mijenjao dvotrećinskom većinom u Parlamentu, da se izborni prag na razini BiH odredi 3 posto, a na razini entiteta 5 posto, te da sve izmjene koje bi se dogovorile mogu važiti dok je na snazi Ustav FBiH, odnosno dok Federacija BiH ima 10 županija.
