U ukupno 55 institucija na razini države, koje su dostavile podatke ombudsmanima za ljudska prava BiH o nacionalnoj strukturi zaposlenih, na dan 30. rujna 2019. godine radila su 15.592 zaposlenika, a od toga broja, njih 6899 bili su Bošnjaci (44,28%), Srba je bilo 5639 (36,16%), a Hrvata 2887 (18,45%), piše Večernji list BiH.
U kontekstu rukovodećih pozicija u navedenim institucijama vidljivo je kako najveći broj njih drže Bošnjaci - 1416, Srbi 1043, a Hrvati 699.
Omjeri
Uvidom u izvješće u kojem su pobrojani dostavljeni podaci za svaku instituciju posebno vidljivo je u kojima od njih najveći broj rukovodećih pozicija drži svaki od konstitutivnih naroda. Suprotno uvriježenom mišljenju o Hrvatima, u Upravi za neizravno oporezivanja zapravo najviše rukovodećih pozicija drže Bošnjaci - 3, dok Srbi i Hrvati imaju po dvije rukovodeće pozicije. Veliki debalans na štetu Hrvata i Srba posebno je vidljiv u Regulatornoj agenciji za komunikacije, u kojoj 14 rukovodećih funkcija imaju Bošnjaci, Srbi pet, a Hrvati dvije. Bošnjaci također prednjače u Agenciji za javne nabave, u kojoj imaju tri rukovodeće pozicije, a Hrvati i Srbi po jednu.
Isto tako, u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su imali dvije rukovodeće pozicije, Srbi jednu, dok Hrvati nisu imali osobu na rukovodećoj poziciji.
Hrvata na rukovodećim pozicijama nije bilo ni u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, a poseban debalans u nacionalnom pogledu vidljiv je i u kontekstu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje su Bošnjaci držali 13 rukovodećih funkcija, Srbi devet, a Hrvati tri. Bošnjaci, također, brojčanu prednost imaju u Ministarstvu vanjskih poslova s tri rukovodeće pozicije (Hrvati jednu), kao i u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka gdje su imali pet rukovodećih pozicija, a Hrvati i Srbi po dvije. Bošnjaci prednost ostvaruju i u Direkciji za europske integracije Bosne i Hercegovine gdje su imali tri rukovodeće pozicije (Hrvati i Srbi po dvije), kao i u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH gdje su držali četiri rukovodeće pozicije (Hrvati jednu). Prednost je postojala i u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice gdje su Bošnjaci držali šest, a Hrvati i Srbi po tri rukovodeće pozicije. Kada je riječ o institucijama u kojima Hrvati drže veći broj rukovodećih funkcija, treba navesti Agenciju za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u kojoj su Hrvati imali tri, Srbi dvije, a Bošnjaci jednu rukovodeću funkciju. U Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja imali su dvije, a Srbi i Bošnjaci po jednu rukovodeću funkciju. Isti omjer imamo i na primjeru Glavnog tajništva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U kadrovskom smislu Srbi imaju prednost u broju rukovodećih funkcija u nekoliko institucija, a primjer je Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine u kojoj su držali četiri rukovodeće funkcije, a Hrvati i Bošnjaci po tri.
Kada je riječ o Arhivu Bosne i Hercegovine, Srbi su također imali četiri rukovodeće pozicije, Bošnjaci tri, a Hrvati dvije. U Direkciji za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine imali su četiri rukovodeće pozicije, Bošnjaci dvije, a Hrvati jednu, dok su u Vijeću za državnu pomoć Bosne i Hercegovine imali jedinu rukovodeću poziciju.
Primjeri pariteta
U nekim pak institucijama i agencijama postoji apsolutni paritete. Tako u Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara svaki od triju naroda ima po jednu rukovodeću poziciju, baš kao i u Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine. Paritet je ostvaren i u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i unaprjeđenje kvalitete Bosne i Hercegovine.•
