SDA je nakon nepunih tjedan dana proslijedio odgovor o "ponudama" koje su dostavili iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH prošloga četvrtka potvrđujući kako su pozicije dviju strana teško pomirljive. Kako doznaje Večernji list, na prijedlog koji su zajednički dostavili čelnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Dragan Čović i Ilija Cvitanović predsjednicima SDA Bakiru Izetbegoviću, NiP-a Elmedinu Konakoviću i SBB-a Fahrudinu Radončiću stigao je (ne)očekivan odgovor. Susret petorke koju predstavljaju hrvatske odnosno bošnjačke stranke održan je u zgradi Parlamentarne skupštine BiH bez nazočnosti stranaca i bio je svojevrsni produžetak pregovora koji su održani u Neumu.
Ispunjava presude
Prema izvorima Večernjaka, odgovor SDA bio je tek djelomično "pozitivan" oko Predsjedništva BiH. Naime, rečeno je kako bi se "moglo razgovarati" na temelju prijedloga, no ne i da je prihvatljivo rješenje oko Predsjedništva BiH. Upravo su prijedlog da se član Predsjedništva hrvatskog konstitutivnog naroda i ostalih građana, a identično je glasio i u slučaju člana Predsjedništva srpskog i bošnjačkog naroda te ostalih građana, na najizravniji način poduprli predstavnici Venecijanske komisije. Oni su istaknuli kako su posve uvjereni da takva formulacija u cijelosti ispunjava očekivanja Suda za ljudska prava u Strasbourgu u pogledu provedbe svih pet presuda koje su donesene protiv BiH u predmetima "Sejdić - Finci", "Zornić", "Pilav", "Šlaku" i "Pudarić". Tim rješenjem omogućava se svim konstitutivnim narodima kandidiranje i ravnopravna uloga kod mogućnosti biranja, što traži presuda "Ljubić" oko legitimnog političkog predstavljanja, ali i svim manjinama ostvarenje pasivnog biračkog prava kako bi mogle biti birane na svim pozicijama u vlasti, uključujući pozicije Predsjedništva BiH i državnog Doma naroda. No, za razliku od načelne spremnosti za razgovore, SDA ne prihvaća modele koji bi Hrvate doveli u poziciju da mogu izabrati člana državnog Predsjedništva, što vrlo komotnom većinom glasova mogu sada učiniti Bošnjaci u FBiH, ali i Srbi u Republici Srpskoj. Kada je pak u pitanju dio rješenja koji se tiče načina biranja izaslanika za federalni Dom naroda, koji je ključna institucija za očuvanje kakve-takve hrvatske ravnopravnosti, SDA ne odustaje od tumačenja kako treba osigurati sadašnji sustav koji otvara ogromni prostor manipulacijama s posve nelegitimnim izborom izaslanika pojedinih naroda.
"Hrvat" Edim
To odlično oslikava primjer biranja Hrvata, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje čak ne mogu ni pronaći Hrvata pa se kao izaslanik u Klubu Doma naroda Parlamenta FBiH prijavljuje Bošnjak musliman Edim Fejzić koji se za potrebe izbornog procesa predstavlja kao Hrvat. Uz to, SDA inzistira da se uloga Doma naroda doslovno pretvori u folklorno društvo koje bi odlučivalo o posve nebitnim stvarima kao što je to sada slučaj s Vijećem naroda u Republici Srpskoj, gdje su Hrvati, ali i Bošnjaci, stvar statističke pogreške, a u vlasti tek nebitan privjesak u službi vladajućih srpskih političkih interesa.
