Mnogo je nepoznanica na koji će se način provesti rezultati izbora nakon listopada - hoće li biti po nekom novom, pravednijem zakonskom rješenju koje će nametnuti visoki predstavnik Christian Schmidt ili će pak OHR prepustiti SIP-u da se "igra" zakonodavca i računa po već osporenom zakonu broj mandata iz svake pojedine županije za federalni Dom naroda, pitanje je na koje nema odgovora. Na izborima 2018. godine bošnjačke stranke nisu uspjele u naumu da dođu do magične brojke od šest Hrvata u Klubu Hrvata, i to jednim dijelom zahvaljujući činjenici da je promjenom propisa u ZDŽ-u umjesto 2, predviđen izbor jednog Hrvata u Klub hrvatskog naroda, piše Večernji list BiH.

Novi pokušaj

Na ovim pak izborima uvidom u liste za navedenu županiju vidljivo je kako će neke od bošnjačkih stranaka pokušati progurati svoje kadrove izabrane bošnjačkim glasovima u županijsku Skupštinu, a sve u cilju da dođu do pozicije u Klubu hrvatskog naroda. To će isto pokušati i u Tuzlanskoj, Unsko-sanskoj, Sarajevskoj, Bosansko-podrinjskoj, ali i Srednjobosanskoj županiji. Navedeno upućuje na jasan zaključak - ili će Schmidt morati prije izbora izmijeniti Izborni zakon i onemogućiti Bošnjacima da Hrvatima biraju predstavnike iz ovih županija ili će hrvatsko biračko tijelo morati biti maksimalno mobilizirano kako bi se spriječio plan bošnjačkih stranaka.

Predsjednik Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Zeničko-dobojske županije Ivo Tadić u razgovoru za Večernji list potvrdio je kako su bošnjačke stranke stavile deset Hrvata na liste za županijsku Skupštinu.

- Te stranke očekuju da će Središnje izborno povjerenstvo ponovno kazati da iz Zeničko-dobojske županije idu dva Hrvata kako bi onda ovladali Domom naroda, odnosno kako bi imali šest izaslanika - upozorio je Tadić. Zbog svega navedenoga, kao i dugogodišnje prakse nametanja Hrvatima predstavnika u institucije, Hrvati u BiH očekuju da se ovo pitanje konačno riješi, odnosno zaustavi takva praksa.

- Ako ne dođe do dogovora, a očito je da nije moguće jer bošnjačka strana to ne želi, dolazimo u situaciju da ćemo, ako Schmidt ne nametne promjene, upasti u ozbiljnu političku krizu - naglasio je Tadić. Poručio je pritom kako su Hrvati u Bosni i Hercegovini svjesni kako im drugi žele birati predstavnike u institucije te očekuje kako će izaći u velikom broju na predstojeće opće izbore.

Osim Zeničko-dobojske županije bošnjačke stranke su uz pronalaženje podobnih Hrvata, koji imaju legitimitet bošnjačkih birača, najveću energiju uložile i u središnju Bosnu. A sve to govori o potrebi što snažnijeg političkog odgovora hrvatskog naroda kroz masovni izlazak na izbore. U međuvremenu približava se istek roka koji je visoki predstavnik Christian Schmidt dao domaćim političarima za dogovor oko izmjene Izbornog zakona, pa se postavlja opravdano pitanje hoće li na kraju nametnuti odluku te kakav će sadržaj nametnutih promjena biti.

Nužne promjene

Hrvati u BiH očekuju da Schmidt ispravi brojne nepravde koje su im počinjene, a napose da omogući legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucije koje su po Ustavu predviđene za to, a to su Predsjedništvo BiH kao i domovi naroda. Hrvatski politički predstavnici u niz su navrata predlagali bošnjačkim kolegama izmjene kojima bi se provele presude Ustavnog kao i Europskog suda za ljudska prava, no svaki put bošnjačke su stranke odbijale priliku za dogovor. Zbog toga je Bosna i Hercegovina trenutačno u poziciji da u svojem izbornom zakonodavstvu nema ključne članke koja govori o popunjavanju Doma naroda, a što je Ustavni sud, prethodno ih proglasivši neustavnim, izbrisao. Navedeni su članci, naime, omogućavali da jedan narod drugom bira predstavnike i ovu instituciju, a upravo su to Bošnjaci i prakticirali birajući svojim glasovima u većinskim županijama izaslanike u Klub hrvatskog naroda. Osim toga, Hrvati očekuju da Schmidt omogući i legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH, ali i da povrati sve oduzete nadležnosti koje su imali u Federaciji BiH, a koje su izbrisane odlukama bivših visokih predstavnika. •

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura