"Premda je većina Hrvata iz BiH, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju također postala dio europske obitelji, naša domovina je i dalje Bosna i Hercegovina, koju želimo graditi i u kojoj želimo živjeti, riječi su Lidije Bradara, predsjedateljice Doma naroda Parlamenta FBiH i ravnateljice Političke akademije HDZ-a BiH sa jučerašnje konferencije Zaklade Hans Seidel u Zagrebu.
Naime, „Od EU kandidature do predsjedanja Vijećem EU“ tema je konferencije kojom je ova Zaklada proslavila 20 godina rada i djelovanja svoga ureda u Republici Hrvatskoj ali i 50 godina od osnutka iste.
Uz uvodno izlaganje potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra vanjskih i europskih poslova, Davora Iva Stiera, kao i pozdravnu riječ predsjednice Zaklade Hanns Seidel, prof. Ursule Männle, bivše bavarske ministrice za europska pitanja, o aktualnim izazovima europskog projekta u zagrebačkom hotelu Esplanada govorili su brojni stručnjaci iz politike, diplomacije, znanosti i društva.
Nazočnima su se obratili i dr. Klaus Fiesinger, direktor Zaklade Hanns Seidel za jugoistočnu Europu
te Andreas Krauß, zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj a predsjedateljici Bradara su sugovornici u drugom panelu bili prof. dr. sc. Božo Skoko te Srećko Prusina, ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta.
Izlaganje na temu „Bosna i Hercegovina na putu u EU“ Bradara je počela kratkim objašnjenjem ustavnog uređenje zemlje te kronologijom dosadašnjeg europskog puta s naglaskom na predaju kredibilne aplikacije za članstvo od strane hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića. Nebrojeno puta dosada se pokazalo da su upravo Hrvati najveći zagovornici euroatlantskih integracija, dodala je, te iskazala žaljenje što svako malo kada se procesi pomaknu s mrtve točke u unutarnjoj politici dođe do neke krize te se pažnja javnosti usmjeri na druge dnevno političke teme.
Nadovezala se i na izlaganje ministra Stiera kazavši kako Republika Hrvatska nije samo najmlađa članica EU, sa najsvježijim iskustvima i najsličnijim izazovima koji BiH itekako mogu i pomažu na europskom putu, nego je i najpovezanija država članica EU sa BiH. Nije u pitanju samo granica od preko tisuću kilometara, morska granica, zajednički jezik, povijest, kultura, i bezbroj drugih poveznica. Ovdje se radi se o možda najspecifičnijoj povezanosti između države članice i države kandidata, u povijesti Europske unije, zaključila je Bradara.
