Budući da razne bolesti gornjih dišnih putova i srednjeg uha mogu utjecati da djeca i dulje slabije čuju, a da se to ne primijeti, može doći i do zastoja razvoja govora, zaostajanju u školskim rezultatima, upozorava otorinolaringolog Mlade Dobrović iz ordinacije Dobrović, piše 24sata.hr.
Pokušava slušati
Zato je vrlo bitno da se rano uoče eventualne smetnje slušanja kako bi se interveniralo adekvatnom terapijom. Kod uobičajene buke u pozadini (TV, muzika, govor) sve ovisi o intenzitetu i trajanju te buke.
Ako je ona u granicama normale, tad neće djeci posebno štetiti. Ipak, jedno nedavno istraživanje pokazalo je da jača pozadinska buka može ometati mlade u učenju jer dijete pokušava slušati, ali mu pozornost odvlače pozadinski zvukovi. Riječi “prekrivene” bukom odrasli će nadomjestiti iskustvom, dok dijete to neće moći jer nema potrebnog iskustva.
- Ipak, umjerena pozadinska buka nije toliko potencijalno škodljiva kod djece, nego kod odraslih, jer su dječja pužnica i osjetne stanice za sluh otpornije na akustične podražaje, nego slušni organi kod odraslih i starijih, koji mogu već imati razna oštećenja i odumiranja stanica - kaže dr. Dobrović.
30 posto poteškoća
Posljednjih 20 godina oštećenja sluha kod mladih su se udvostručila te oštećenja ima pet posto mlađih od 18 godina, što je čak 15 posto više od oštećenja sluha prijašnje generacije njihovih roditelja. Tome pridonosi glasno slušanje glazbe sa slušalicama i posjet noćnim klubovima. Stariji od 65 godina pak imaju 30 posto poteškoća sa sluhom.
Kod prirođenih uzroka nagluhosti postoji niz anatomskih deformacija slušnih organa koje mogu uzrokovati gluhoću pri porođaju ili manje ili više izražene prirođene nagluhosti.
Od stečenih nagluhosti, prvi uzrok kod djece su recidivirajuće upale srednjeg uha s gustim sekretom u uhu koji ne dopušta da lanac slušnih košćica slobodno prenosi titraje zvuka u unutrašnje uho.
- Jedna od najčešćih uzroka nagluhosti je cerumen koji se nakuplja u zvukovodu, a nakon čišćenja ili ispiranja sluh je opet uredan. Druge stečene nagluhosti mogu biti posljedica fizičkih traumi bubnjića i fraktura temporalne kosti, kronična izloženost jačoj buci na radnome mjestu te akutna akustična trauma pri pucanju, eksplozijama i sl. Naravno da i česte upale srednjeg uha s posljedičnom perforacijom bubnjića i kroničnim gnojenjem iz uha uzrokuje nagluhost, kao i oteroskleroza kod koje dolazi do okoštavanja prozorčića između srednjeg i unutrašnjeg uha, a koja se može operacijom korigirati - objašnjava dr. Dobrović te dodaje da ih i neke virusne bolesti koje imaju poseban afinitet za osjetne stanice u unutrašnjem uhu mogu oštetiti.
Ljudi s oštećenim sluhom češće imaju šumove u uhu
Već i blaga nagluhost može stvoriti probleme u govornoj komunikaciji, osobito kad smo u bučnom prostoru. Ljudi s oštećenim sluhom često imaju šum u uhu, distorziju zvuka, slušnu preosjetljivost ili smetnje ravnoteže.
Nagluhost može smanjiti kvalitetu života
Dugotrajna izloženost buci iznad 60 decibela može neizravno utjecati na važne životne funkcije te izazvati ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje i znojenje, a mogući su i nesanica, povišen tlak, poremećaj apetita...
I malo dijete dobro čuje, kako raste više i razumije
Razvoj sluha u djeteta počinje već u maternici s razvojem dijelova unutarnjeg, srednjeg i vanjskog uha. AKo je razvoj embrija uredan, tad već malo dijete dobro čuje. Pitanje je jedino koliko mu brzo mozak obrađuje ono što čuje s obzirom na to da nema iskustava. Stoga s rastom i dijete razumije razne tonove i govor - sve više.
Intenzitet nagluhosti - obično je progresivan
Bitno je audiometrijom ustanoviti razinu slušanja te dinamiku i brzinu gubitka sluha kroz godine. Najvažniji parametar mora biti taj koliko nagluhost smanjuje kvalitetu života i prema tome inzistirati na terapiji ili pomagalima.
Antifoni nisu igračka, čuvaju vam zdravlje
Očuvati sluh najbolje se može izbjegavanjem upalnih bolesti te izloženosti akutnoj jakoj ili kroničnoj buci. U tu svrhu mogu služiti antifoni na radnome mjestu koji se rijetko koriste.
Buka i decibeli
- Razina buke u stanu sa zatvorenim prozorima noću bi trebala biti najviše 35 decibela, a sve iznad 45 smatra se štetnim.
- Perilica rublja stvara buku od 40 decibela, a TV od 55 decibela .
- Normalni razgovor iznosi 60 decibela.
- Gust promet ima između 60 i 70 decibela.
- Dugotrajna izloženost buci iznad 60 decibela povećava rizik od infarkta za dva do tri puta.
- Buka iznad 80 decibela izaziva agresivno ponašanje.
- Pucnjava ili eksplozija imaju 120 decibela.
- Prag bola ljudskog uha iznosi 140 decibela.
- 85-100 decibela: kamion za smeće, kosilica, motor.
- Kontinuirana izloženost buke u tom rasponu može uzrokovati trajni gubitak sluha.
- 110-140 decibela: rock koncert ili mlazni motor aviona, pucanj petarde, sirena hitne pomoći, motorna pila, kućni stereo zvučnik na maksimalnom volumenu.
- Samo minuta izloženosti buke na toj razini može dovesti do trajnog gubitka sluha, prema National Institutes of Health.
