Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza kritizirao je istup bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića pred Vijećem sigurnosti UN-a u kojem je Bećirović osudio navodno miješanje međunarodnih, ali i domaćih aktera u reviziju presude u slučaju Slavena Kovačevića. Ova presuda, koja se tiče pitanja diskriminacije u BiH, izazvala je podijeljene reakcije unutar BiH, s različitim perspektivama među konstitutivnim narodima. Bećirovićev istup, kojim se najizravnije osudilo djelovanje visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, za što ima najizravniju potporu administracija SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, odražava stav bošnjačkog političkog spektra, ali ne i hrvatske i srpske strane u zemlji.
Zloporaba govornice
Bećirović je pred UN-om izjavio da su “nedopustivi pritisci na Europski sud za ljudska prava zbog najnovije presude u predmetu ‘Slaven Kovačević’” te naglasio važnost uklanjanja svake vrste diskriminacije, uključujući onu zasnovanu na nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi.
- Naša je obveza Ustav BiH usklađivati s međunarodnim pravom i općeprihvaćenim demokratskim načelima i praksama. U tom procesu potrebno je jačati demokratsku i multietničku državu Bosnu i Hercegovinu - rekao je Bećirović. Pritom je naveo kako je Bosna i Hercegovina prihvatila Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao dio međunarodnih obveza u okviru Daytonskog sporazuma, čime je preuzela odgovornost za zaštitu ljudskih prava po najvišim europskim standardima. Time je Bećirović naveo tek manji dio istine.
Naime, europsku konvenciju su, poput BiH, prihvatile sve demokratske zemlje Europe, no pritom značajan, odnosno najveći dio zemalja članica Europske unije nije prihvatio Protokol 12 na ovu europsku konvenciju. Da su ga, primjerice, prihvatile Njemačka ili Ujedinjeno Kraljevstvo, onda bi bilo dovedeno u pitanje postojanje Bundesrata u Njemačkoj ili Doma lordova u Ujedinjenome Kraljevstvu. Pa čak i sama pozicija Krune na Otoku. Ali je Protokol 12 ratificirala BiH, i to pod pritiskom međunarodne administracije koja je vjerovala da je tako moguće “nadograditi” Dayton, a onda se shvatilo kako je to put za njegovo miniranje te uništenje temelja države BiH s obzirom na to da su ambicije unitarističkih političara naglo porasle u smjeru stvaranja bošnjačke države s dominacijom tog naroda. Na Bećirovićeve neiskrene komentare kojima se građanskom spikom maskira ovaj cilj reagirao je Davor Bunoza, ministar pravosuđa BiH, koji je na društvenoj mreži X izrazio zabrinutost zbog mogućeg političkog pritiska na Europski sud za ljudska prava.
- Složio bih se s predsjedateljem Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem da ne treba praviti pritisak na Europski sud za ljudska prava. Međutim, komentiranje pojedinačnog predmeta u govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a, koji još uvijek nije okončan pred sudom, nije ništa drugo nego pravljenje pritiska na taj isti sud - napisao je državni ministar iz redova HDZ-a BiH. Pitanje o uključivanju visokog predstavnika Schmidta u reviziju presude u slučaju Kovačevića dodatno je pojačalo političke napetosti u BiH.
Kontroverzna pozicija
Schmidt, koji ima ovlasti prema Daytonskom sporazumu i njegovu Aneksu 10, nastoji očuvati stabilnost i vladavinu prava u BiH, često intervenirajući u složena pitanja koja se tiču nacionalnih interesa i ljudskih prava. Njegovo uključenje u reviziju presude povezano je s otklanjanjem diskriminacije, ali i očuvanjem daytonske strukture zemlje. Dio bošnjačkih političara, što su pokazali na nedavnom prosvjedu u Sarajevu, vidi u Schmidtu protivnika. Schmidtova namjera da se uključi u reviziju presude, u cilju poticanja uklanjanja diskriminatornih praksa, može se promatrati kao dio njegove misije za stabilizaciju i reformu BiH, ali i kao kontroverzan potez koji potencijalno ulazi u osjetljiva pitanja suvereniteta i autonomije zemlje. Zbog čega na ovo pitanje iz EU-a ne gledaju blagonaklono s obzirom na status BiH. Kako se bude približavala rasprava pred Europskim sudom za ljudska prava, valja očekivati dodatne političke napetosti, a njihove implikacije osjetno će utjecati na unutarnje odnose u BiH. •
