Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, ukupan dug 223 porezna obveznika s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva krajem prošle godine u prinudnoj naplati iznosio je 1.558,002.926,47 KM, piše Večernji list BiH.
Ogromna dugovanja
U ovaj frapantni iznos veći od 1,5 milijardi maraka uključena su i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu koja su u stečajnom i likvidacijskom postupku. Zanimljivo je, ali i važno istaknuti kako većinski državna poduzeća duguju više nego ostala, što se također može iščitati iz podataka Porezne uprave FBiH. Naime, u strukturi ukupnog salda duga približno 51,32 posto udio je duga poslovnih subjekata s većinskim udjelom državnog kapitala u ukupnom dugu u prinudnoj naplati. Saldo duga svih poreznih obveznika u prinudnoj naplati na kraju 2020. godine iznosio je 3.035,434.794,23 KM.
Najveći dužnik po ovoj osnovi je Javno poduzeće Željeznice FBiH koje duguje ukupno 194,743.670,34 KM, od čega se na glavni dug odnosi 181,613.896,50 KM, a na dug po osnovi zatezne kamate 13,129.773,84 KM. Zatim slijedi Rudnik mrkog ugljena Zenica s 152,964.980,95 KM duga, od čega samo na zatezne kamate otpada 13,972.854,15 KM. Na trećem je mjestu sarajevsko županijsko poduzeće za prijevoz GRAS s 131,059.519,60 KM duga. Među pet najzaduženijih još su i dva rudnika. Rudnici Kreka u minusu su za 127,618.562,59 KM, dok ZDRMU Breza duguje 100,932.069,18 KM.
Iako se povremeno otvori pitanje naplate ovih potraživanja, jasno je kako se u političkim strukturama, pa i u javnosti, ni izbliza ne potenciraju ova dugovanja. Jasno je kako je bošnjačka politika u Federaciji spremna ne samo tolerirati postojeći već prihvaćati i novi dug ovih i drugih poduzeća koja uglavnom posluju na većinski bošnjačkim područjima Federacije BiH. S druge strane, Aluminij je godinama bio pod pritiskom zbog dugovanja, kao i zdravstvene ustanove o kojima ovisi cjelokupno stanovništvo.
Kako se posluje u rudnicima, sarajevskom GRAS-u i brojnim dugim poduzećima s većinski državnim vlasničkim udjelom, pokazuje i broj kaznenih prijava i otvorenih istraga. Jasno je kako loše poslovanje, umjesto uprava svih tih poduzeća, uglavnom snose građani, odnosno drugi porezni obveznici. Bilo bi dobro kada bi se porezna disciplina demonstrirala jednako za sve, ali to u Federaciji očito nije slučaj.
Kad će rekonstrukcija
Umjesto da rješavaju svoja dugovanja prema državi, mnoga od većinski državnih poduzeća služe za sumnjiva zapošljavanja i druge netransparentne aktivnosti. A kako se radi u javnim poduzećima, pokazuje jedna analiza Transparency Internationala iz prošle godine koja je pokazala kako su ova poduzeća u Bosni i Hercegovini za četiri godine potrošila više od 18,2 milijuna KM na ime ugostiteljskih usluga i konzumacije jela i pića. Iako rudnici nisu predvodnici u ovoj potrošnji, odnos prema njima slika je i prilika općenitog odnosa prema nerentabilnom gospodarstvu. Zbog socijalnog mira i potreba Federacije za ugljenom, već godinama se izbjegava njihovo ozbiljno restrukturiranje. •
