Tjedan za zaborav, a takvih je sve više, ako gledamo iz kuta proizvodnje hrane u BiH. Jako nevrijeme napravilo je probleme u mnogim dijelovima BiH, a usjevi u Vitezu, Bugojnu, Mrkonjić Gradu, Kneževu, Gračanici, Tesliću, Bosanskom Novom... nestali su u 5 minuta. I koliko god se čovjek trudio, priroda s vremena na vrijeme, a posljednjih godina sve češće, pokaže svoju razornu moć i proizvodnju hrane doslovno zaustavi.
Važni savjeti
Nakon blage zime, da ne kažemo tople, stiglo nam je promjenjivo proljeće, pa nakon suše, kiše, stoga i ne čudi što ovih dana vidimo brojne obavijesti za poljoprivrednike, među kojima za početak izdvajamo one za vinogradare i proizvođače krumpira koji su trenutačno i najaktivniji. - Vinogradarima savjetujemo da nakon oborina ponove zaštitu sistemičnim fungicidima protiv plamenjače i pepelnice jer su zabilježene infekcije na agroklimatskim stanicama. Prošlo je 10 dana od posljednje preporuke, a meteorolozi u sljedećim danima prognoziraju lokalne pljuskove. Stoga savjetujemo izvršiti zaštitu u početku cvatnje loze i prije najavljenih oborina. U usjevima krumpira gdje su zatvoreni redovi zbog najavljenog novog kišnog razdoblja preporučuje se provesti zaštitu krumpira od plamenjače - stoji u najnovijim preporukama, doduše iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, a s obzirom na slične brige koje brinu proizvođače, onda bi i BiH mogla imati nešto tako da proizvođači donekle znaju što im je raditi. U opasnosti su i nasadi luka, pa je i njih potrebno zaštititi od uzročnika bolesti plamenjače, hrđe, bijele truleži i sive plijesni, a od plamenjače, koncentrične pjegavosti, hrđa i antraknoza potrebno je zaštititi kupusnjače, krastavce, mahune i grah, navodi se. A dok prenosimo upute stručnjaka da se zaštite proizvodi, pogled na globalnu situaciju uistinu nas tjera da sadimo, sijemo i štitimo kulture. Naime, cijene hrane u svijetu ponosno su rasle prema izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. U izvješću stoji da je poskupljenje mesa, biljnih ulja i žitarica prevagnulo nad pojeftinjenjem šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda. - FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u travnju za 0,3 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za ožujak i iznosio je u prosjeku 119,1 bod. To znači da su na mjesečnoj razini porasle za 0,3 posto. U ožujku je košarica osnovnih prehrambenih proizvoda poskupjela na mjesečnoj razini prvi put od rujna 2023. godine, i to za 1,2 posto, pokazuju FAO-ovi podaci - istaknuto je. Najviše je u travnju na mjesečnoj razini poskupjelo meso, za 1,6 posto u odnosu na ožujak, odražavajući više cijene mesa peradi, govedine i janjetine. - Blago su poskupjele i žitarice i biljna ulja, za 0,3 posto u odnosu na ožujak. Cijene pšenice stabilizirale su se u travnju jer je jaka konkurencija glavnih izvoznika ublažila zabrinutost zbog nepovoljnih uvjeta uzgoja u pojedinim dijelovima Europske unije, Rusije i SAD-a. Poskupio je i kukuruz - navedeno je u izvješću. Ovdje vrijedi izvući, upravo u kontekstu vremena koje uništava poljoprivredu, misli Žarka Galetina, diplomiranog ekonomista s dugogodišnjim iskustvom u gospodarstvu, a koji je najveći dio karijere posvetio afirmaciji burzovnog sustava u organiziranju tržišta poljoprivrednih proizvoda. U svojoj kolumnu za Agroklub usporedio je razdoblje 60-ih i 70-ih godina s ovim danas. - Priče o vremenskim (ne)prilikama gotovo nije ni bilo. Tek poneki zalutali gradonosni oblak ili rijetki zakašnjeli mraz u travnju lokalno su mogli nanijeti štetu, ali to je nekako bilo vrlo sporadično. Danas, ne samo da vremenske prilike postaju ključni čimbenik rizika poljoprivredne proizvodnje, već je problem globalne promjene klime redovito postao prva točka dnevnog reda svake sesije Vijeća sigurnosti UN-a. Problem je globalnog karaktera i na toj razini ga treba i rješavati.
Adekvatan odgovor
Da ne bismo dalje lamentirali nad “zlom sudbinom” zbog vremenskih prilika, jedini način da nađemo adekvatan izlaz iz realnih problema je da se pronađe adekvatan odgovor na ove probleme - naglasio je Galetin, među ostalim, a onda i zaključio da će posljedica od vremenskih prilika na ukupan poljoprivredni rezultat u ovoj godini biti, ali ni da godina neće biti ekstremno loša..., nadamo se, jer što nam drugo preostaje. •
